
Prema riječima ministra Vedrana Lakića, restrukturiranje, konsolidacija kompanije i očuvanje proizvodnje su krajnji ciljevi.
- Donošenjem ovog zakona stvorili bismo okvir kojim se može sačuvati ono što ima vrijednost, pokrenuti sve što može raditi, zaštititi radnike i spriječiti da se proizvodni sistem nepovratno raspadne. Poznato je da je 14. maja Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona koji ne nastaje u 'praznom prostoru' već nakon niza događaja koji su pokazali da redovni stečajni izvršni mehanizmi, u slučaju ovako značajnog industrijskog subjekta mogu proizvesti štetu veću od same vrijednosti duga. Nekontrolisana blokada računa, pojedinačne naplate, raskidi pojedinačnih ugovora, prodaja imovine i prekid proizvodnje, mogu dovesti do pada vrijednosti imovine, gubitka radnih mjesta, do lančane nelikvidnosti dobavljača, do smanjenja javnih prihoda i šireg udara na ekonomsku stabilnost - rekao je Lakić, obrazlažući predloženi zakon.
Po njegovim riječima, zakon stoga uvodi poseban, jednokratan i sudski kontrolisani postupak vanredne uprave u kompaniji i odnosi se isključivo na Željezaru.
Samo navođenje kompanije u zakonu ne znači automatsko otvaranje postupka niti prejudicira platežnu nesposobnost, odgovornost organa, osnovanost potraživanja, vlasnički položaj niti ishod restrukturiranja.
Postupak može biti otvoren samo i jedino rješenjem suda, a nakon što sud utvrdi da su ispunjeni svi zakonski uslovi.
Ovaj zakon stavlja sud u centar postupka, ne ukida prava povjerilaca nego ih uređuje, ne ukida pravo vlasnika nego propisuje da može biti mijenjano samo zakonitim, transparentnim i sudski potvrđenim planom restrukturiranja, rekao je također Lakić.
Zakon ne ukida stečajno pravo već uvodi poseban postupak u izuzetnoj situaciji kad bi redovni tok događaja imao šire društvene i ekonomske posljedice.
Vanredna uprava u kompaniji, čije imenovanje propisuje zakon, treba da omogući stavljanje pod kontrolu poslovanja, utvrđivanje stvarnog stanja imovine i obaveza i sprečavanje daljnjeg umanjivanja vrijednosti, provjeru transakcija s povezanim licima i pripremu plana restrukturiranja.
- U tom planu mora biti jasno odgovoreno šta se može pokrenuti, koji pogoni Željezare mogu raditi i koji su uslovi za nastavak proizvodnje; koji su realni izvori finansiranja, kakav je položaj radnika i kako će se povjerioci namiriti bolje nego u redvnom stečajnom postupku – rekao je također ministar, napominjući da je veliki dio plana već pripremljen.
Moratoriji koji zakon predviđa nije otpis duga niti poklon dužniku već privremena zaštita poslovne cjeline radi sprečavanja da pojedinačne naplate potpuno razbiju sistem i onemoguće bilo kakvo restrukturiranje. Cilj nije sakrivanje dugova već da budu transparentno prijavljeni, ispitani, klasirani i riješeni uz plan koji potvrđuje sud.
- Posebno je važno da zakon predviđa novo i privremeno finansiranje, ali ne kao nekontrolisano trošenje novca već instrument stabilizacije poslovanja, očuvanja vrijednosti i eventualnog pokretanja daljnjih aktivnosti. Ako postoji mogućnost da pogoni budu ponovno stavljeni u funkciju, a vrlo je velika izvjesnost, da budu sačuvana radna mjesta, a vrlo je velika izvjesnost, kao i da bude obezbijeđena veća vrijednost za povjerioce nego u stečaju, država mora imati pravni alat da takav proces bude podržan pod jasnim uslovima, uz nadzor i odgovornost - ministrove su riječi.
Po Lakićevim daljnjim navodima, zakon u središte stavlja i plan restrukturiranja kompanije kao vrlo realan dokument koji pokazuje da li je Željezara održiva kao poslovna cjelina.
Radnici u ovom postupku moraju imati institucionalno mjesto i zakon dodatno naglašava potrebu njihove zaštite te učešća radničkih predstavnika u svim važnim fazama provedbe, naglašava ministar Lakić.
- Ne može se govoriti o restrukturiranju a da se ne govori o ljudima koji su decenijama gradili industrijsku vrijednost Zenice - kazao je on, između ostalog, u obraćanju delegatima Doma naroda.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja