Snimljeni zvukovi jednog od najvećih živućih organizama na Zemlji

Riječ je o šumi poznatoj kao Pando, što na latinskom znači "širim se", a koja se sastoji od jednog jedinog stabla s 47.000 genetski identičnih debala.

Ta debla izbijaju iz zajedničkog korijenskog sustava koji se prostire na 40 hektara u američkoj saveznoj državi Utah. Ova usamljena muška jasikolisna topola (Populus tremuloides) postupno je narasla do mase od nevjerojatnih 6000 metričkih tona, što je čini najvećim živućim organizmom na svijetu po masi, piše Science Alert.

Zvuk miliona listova

Nakon, kako se procjenjuje, 12.000 godina postojanja, ova golema biljka, čija se debla uzdižu i do 24 metra u visinu, zasigurno ima mnogo toga za ispričati.

Nedavne snimke omogućile su nam da je "čujemo" kao nikada prije. Zvučni umjetnik Jeff Rice eksperimentalno je postavio hidrofon - podvodni mikrofon - u šupljinu pri dnu jedne grane i provukao ga do korijena, ne očekujući da će išta zabilježiti.

"Hidrofonima za rad nije nužno potrebna voda. Mogu zabilježiti vibracije i s površina poput korijenja, a kad sam stavio slušalice, ostao sam zatečen. Nešto se događalo. Čuo se tihi zvuk", rekao je Rice. Tokom grmljavinske oluje taj se zvuk pojačao, a uređaj je zabilježio sablasno prigušenu tutnjavu. Tu snimku možete čuti ovdje.

"Vjerujem da je ono što čujete zvuk miliona listova u šumi, čije vibracije putuju stablom, prenose se kroz grane i spuštaju u tlo", objasnio je Rice predstavljajući svoje snimke na 184. sastanku Američkog akustičkog društva.

Dokaz povezanosti korijenskog sistema

Hidrofonom je zabilježen i udarac po grani udaljenoj gotovo 28 metara, iako se taj zvuk nije mogao čuti zrakom na toj udaljenosti.

To ide u prilog teoriji o međusobnoj povezanosti Pandovog korijenskog sistema, no bit će potrebni dodatni eksperimenti kako bi se potvrdilo da se zvuk nije prenosio kroz tlo.

Ovakvi zajednički korijenski sistemi uobičajeni su za kolonije jasikolisnih topola, ali veličina i starost čine Pando jedinstvenim.

Iako se ove topole mogu razmnožavati sjemenom, to se rijetko događa jer je oprašivanje otežano s obzirom na to da su velike kolonije uglavnom istog spola, budući da su klonovi jedne jedinke, prenosi Index.

Umjetnost u službi nauke

Udruga Prijatelji Panda (Friends of Pando) pozvala je Ricea kao umjetnika na rezidencijalni boravak kako bi pokušali bolje razumjeti ovaj neobičan, golemi entitet. Lance Oditt, osnivač udruženja, izjavio je prilikom predstavljanja projekta 2023. godine kako otkrića mnogo obećavaju.

"Iako je sve počelo kao umjetnički projekt, vidimo golem potencijal za primjenu u znanosti. Vjetar, pretvoren u vibraciju, odnosno zvuk, koji putuje korijenskim sistemom mogao bi nam na neinvazivan način otkriti i unutarnje djelovanje Pandovog golemog, skrivenog hidrauličkog sustava", rekao je Oditt.

On se nada da će se zvuk moći koristiti za mapiranje Pandove mreže korijena.

"Zvukovi su lijepi i zanimljivi, no s praktične strane, zvukovi iz prirode mogu se koristiti za praćenje zdravlja okoliša. Oni su zapis lokalne bioraznolikosti i pružaju temelj za usporedbu s promjenama u okolišu", dodao je Rice, koji je snimio i zvukove Pandovog lišća, kore i okolnog ekosustava.

Drevni div je u opasnosti

"Udruga Prijatelji Panda planira iskoristiti prikupljene podatke kao temelj za daljnja istraživanja o kretanju vode, međusobnoj povezanosti grupu grana, kolonijama kukaca i dubini korijenja, o čemu danas znamo vrlo malo", najavio je Oditt.

Nažalost, ovo veličanstveno stablo propada, a istraživači su zabrinuti da su dani Panda, kao i cjelokupnog života koji ovisi o njemu, odbrojani.

Ljudske aktivnosti, uključujući krčenje zemljišta i izlov predatora koji drže pod kontrolom populaciju biljojeda, ugrožavaju opstanak ovog drevnog bića. To je razlog više da poslušamo "Drhtavog diva" dok još uvijek može podijeliti svoje tajne s nama.

(Vijesti.ba)