Osmanović: Braniteljima uskoro na raspolaganju specijalizirani veteranski odjel u Općoj bolnici

Osmanović je istaknuo da "manifestacija okuplja najvažnije datume iz perioda odbrane Bosne i Hercegovine" te predstavlja priliku za njegovanje kulture pamćenja i podsjećanja na događaje iz perioda agresije.

- Nama je svaki datum važan, jer su tokom agresije vođene neprekidne borbe. Na ovom prostoru vodila se velika bitka za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Zato nastojimo svake godine što kvalitetnije organizirati ovu manifestaciju - kazao je Osmanović.

Najavio je da će i ove godine centralni sadržaji biti defile mladih, svečana akademija te završni program na Igmanu početkom augusta, koji uključuje vjerski program za pripadnike sve tri konfesije i okupljanje nekoliko hiljada građana.

Posebno je naglasio važnost uključivanja mladih generacija.

- Mladima želimo prenijeti priču o onome što se dogodilo i ukazati na značaj očuvanja države. Historija se na ovim prostorima prečesto ciklično ponavljala i moramo pronaći način da se takve tragedije više ne ponove. Obilježavanjem ovakvih datuma budimo patriotizam i svijest o tome gdje živimo i kakvo je naše okruženje - rekao je.

Govoreći o saradnji Ministarstva s drugim institucijama, Osmanović je istaknuo da posebno uspješnu saradnju imaju s Drugim pješadijskim pukom Oružanih snaga BiH, pravnim sljednikom Armije Republike Bosne i Hercegovine.

- Veza između Memorijalnog centra i Drugog pješadijskog puka posljednjih godina dodatno je ojačana. Na svim važnim događajima pružaju nam podršku, a mi osiguravamo ono što je u nadležnosti Vlade i Ministarstva. Ta saradnja je na visokom nivou - kazao je.

Naglasio je da Memorijalni centar Sarajevo treba postati nosilac budućih aktivnosti na polju kulture sjećanja, ne samo kroz održavanje memorijalnih lokaliteta, već i kroz organizaciju naučnih skupova, konferencija, ljetnih škola i istraživačkih projekata koji će domaćim i stranim studentima omogućiti proučavanje arhivske građe i događaja iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Osmanović smatra da su danas najveći problemi boračke populacije zdravstvena zaštita i stambeno zbrinjavanje te da je Ministarstvo u posljednjih pet godina najveći dio aktivnosti usmjerilo upravo na ta dva segmenta.

Kada je riječ o stambenoj politici, podsjetio je da je Ministarstvo zateklo listu od 196 porodica šehida i ratnih vojnih invalida koje su godinama čekale ostvarivanje zakonom propisanog prava na stan.

- Nažalost, neki od tih ljudi nisu dočekali ostvarenje svog prava. Međutim, u proteklom periodu kupili smo 327 stanova i riješili sva neriješena stambena pitanja koja su bila na listama čekanja - rekao je Osmanović.

Dodao je da je kroz različite programe pomoći više od 3.600 branitelja podržano kroz dodjelu građevinskog materijala i sufinansiranje kupovine ili izgradnje stambenih objekata, za šta je izdvojeno oko 49 miliona KM.

Posebno je izdvojio inicijativu za besplatnu legalizaciju stambenih objekata boračke populacije koja prvi put rješava stambeno pitanje, do 200 kvadratnih metara.

- Ljudi koji su branili Bosnu i Hercegovinu gradili su svoje domove na rubnim dijelovima grada, često bez mogućnosti da ispune sve administrativne zahtjeve. Smatramo da je najmanje što možemo učiniti omogućiti im besplatnu legalizaciju tamo gdje je ona moguća u skladu sa zakonom i prostornim planovima - kazao je.

Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, Osmanović je naveo da je Ministarstvo gotovo u potpunosti realiziralo plan razvoja posebnog sistema zdravstvene brige za braniteljsku populaciju.

Prema njegovim riječima, do sada je otvoreno osam veteranskih ambulanti u općinama Kantona Sarajevo, dok se deveta uskoro otvara u Trnovu.

- Kada sam prije tri godine govorio o veteranskim ambulantama, preventivnim pregledima, veteranskom odjelu u bolnici, banjskom i klimatskom liječenju, mnogi su smatrali da je to ambiciozno. Danas mogu reći da smo više od 90 posto tih ciljeva realizirali - istaknuo je.

Najavio je i uspostavljanje specijaliziranog veteranskog odjela u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" kapaciteta između 50 i 60 kreveta, gdje će branitelji moći obavljati specijalističke preglede, operativne zahvate i druge medicinske usluge bez dugih lista čekanja.

Osmanović je posebno ukazao na značaj preventivnih zdravstvenih pregleda.

- Analize su pokazale da je kod više od 85 posto pregledanih osoba otkriven određeni zdravstveni problem, ali uglavnom u ranoj fazi, što omogućava pravovremeno liječenje i bolji kvalitet života - naveo je.

Dodao je da će ove godine oko 1.500 branitelja koristiti banjsko liječenje, što je više nego trostruko povećanje u odnosu na period od prije nekoliko godina, kada je tom vrstom pomoći bilo obuhvaćeno oko 450 korisnika.

Ministarstvo je, kako je rekao, značajna sredstva usmjerilo i na liječenje onkoloških pacijenata iz boračke populacije, za šta je u proteklom periodu izdvojeno oko 30 miliona KM.

Govoreći o planovima za naredni period, Osmanović je naveo da Ministarstvo nastavlja razvijati programe koje naziva "tekućim održavanjem društva", odnosno kontinuirane projekte poput jednokratnih pomoći, zdravstvenih programa, banjskog liječenja i stambene podrške.

Među najznačajnijim kapitalnim projektima izdvojio je uređenje lokaliteta Zmajevac, gdje je planirana izgradnja Muzeja Armije Republike Bosne i Hercegovine s pratećim sadržajima, uključujući stazu heroja, ugostiteljske i rekreativne sadržaje.

Također je najavio početak realizacije projekta spomen-obilježja "Ljiljan" na Betaniji, koje bi trebalo biti jedno od najprepoznatljivijih memorijalnih obilježja na ulazu u Sarajevo.

Govoreći o projektu "Krila slobode" na području općine Novi Grad Sarajevo, naveo je da je potrebno osigurati sredstva za nastavak radova i preprojektiranje planiranog muzeja kako bi se uklopio u postojeći memorijalni kompleks.

Osmanović je podsjetio i da je Ministarstvo otkupilo objekat nekadašnjeg logora Kon-Tiki u Vogošći, gdje bi trebalo biti uspostavljeno muzejsko-arhivsko i istraživačko središte posvećeno civilnim žrtvama rata i proučavanju fenomena bosanskog otpora tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

- Želimo stvoriti mjesto na kojem će istraživači iz Bosne i Hercegovine i svijeta moći proučavati ono što se ovdje događalo i kako je Bosna i Hercegovina opstala uprkos svim izazovima - poručio je Osmanović.

(Vijesti.ba/Fena)