Parlament odbio istragu dok se gomilaju problemi u pravosuđu

Iz Kolegija Predstavničkog doma navedeno je da inicijativa nije u skladu s Poslovnikom jer je nije podnio zastupnik, iako je prethodno dobila podršku Komisije za borbu protiv korupcije.

U međuvremenu, dok se pojavljuju nove afere u pravosuđu, dio stručnjaka i zastupnika smatra da parlamentarna većina ne pokazuje spremnost da se ozbiljno pozabavi reformama ključnim za evropski put BiH.

Podnosioci inicijative nisu obaviješteni

Prema odluci u koju su uvid imali novinari Detektora, Kolegij Predstavničkog doma je 16. marta razmatrao prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije, ali ga je odbacio uz obrazloženje da nije procedurano ispravan. Odluku je potpisao tadašnji predsjedavajući Marinko Čavara, dok članovi Kolegija Denis Zvizdić i Darko Babalj, kao i on sam, nisu odgovarali na upite novinara.

Koordinator Inicijative za monitoring EU integracija Edo Kanlić tvrdi da podnosioci inicijative nisu ni obaviješteni o odluci, što smatra problematičnim.

“Činjenica da Kolegij Predstavničkog doma u ovome trenutku kada su zakoni o VSTV-u i Sudu BiH, ključni zakoni na evropskom putu BiH, odbio da u dnevni red uvrsti inicijativu koja upravo inicira parlamentarne razgovore o stanju u pravosuđu govori o opredijeljenosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem“, navodi Kanlić.

On podsjeća da je Komisija za borbu protiv korupcije jednoglasno podržala prijedlog civilnog sektora da se formira istražna komisija sa jasnim mandatom i rokovima te da se organizuju javna saslušanja, ali je sve upućeno Kolegiju koji je inicijativu odbio.

Kešo: Vlast štiti postojeći "odnos snaga"

Zastupnik Safet Kešo smatra da dio vlasti „štiti postojeći odnos snaga u pravosuđu“ i kritikuje rad Tužilaštva BiH.

“Odavno sam svjestan činjenice da je Tužilaštvo BiH rak rana cjelokupnog pravosudnog sistema u BiH i najveću odgovornost snosi za to Milanko Kajganić. Kada u odmakloj fazi istrage vi premjestite tužioca na neko drugo mjesto sa nekog slučaja, dok se drugi tužilac uhoda vrijeme učini svoje, gubi se zamah i posao Tužilaštva se obesmišljava“, kaže Kešo.

Detektor je ranije pisao i o premještanjima tužilaca unutar predmeta, što je izazvalo dodatne sumnje u rad institucija. U Uredu disciplinskog tužioca (UDT) potvrđuju da je protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića otvoreno devet predmeta.

“Kako se u okviru navedenog predmeta još uvijek vrše provjere istaknutih navoda, Ured disciplinskog tužioca nije u mogućnosti očitovati se u pogledu njihove zakonske kvalifikacije. Ured disciplinskog tužioca ima zakonsku obavezu rješavanja pritužbi podnesenih protiv nosilaca pravosudnih funkcija u roku od dvije godine od dana prijema pritužbe, odnosno od dana saznanja za počinjeni disciplinski prekršaj“, pojašnjavaju iz Ureda.

Iz Tužilaštva BiH poručuju da vjeruju u rad UDT-a i VSTV-a, te da će svi navodi biti ispitani. Navode i da je jedna prijava Transparency Internationala protiv glavnog tužioca odbačena.

“Po prijavi organizacije Transparency International BiH iz mjeseca jula 2023. godine, koja je upućena UDT-u pri VSTV-u, protiv glavnog tužioca zbog navoda o nepravilnostima pri dodjeljivanju i presignaciji predmeta mimo automatskog sistema TCMS, glavni tužitelj je dana 17. marta 2025. godine obaviješten da je prijava odbačena. Iz navedenog proizlazi da nakon izvršenih provjera nisu pronađeni elementi disciplinske odgovornosti“, ističu u odgovoru.

Emrić: VSTV ne djeluje dovoljno aktivno

Član Komisije Jasmin Emrić smatra da je saslušanje Džermina Pašića dodatno pokazalo potrebu za formiranjem istražne komisije.

“Džermin Pašić je na saslušanju iznio vrlo konkretne razloge da se temeljito izvrši analiza i ocjena stanja u pravosuđu. On je tokom saslušanja rekao da je glavni tužilac izvršio smjenu suprotno internim aktima Tužilaštva BIH. Neophodno je promptno djelovanje VSTV-a” kaže Emrić.

Prema njegovim riječima, VSTV ne reaguje dovoljno aktivno, dok Kešo tvrdi da se institucija ne koristi u punom kapacitetu.

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić nije želio komentarisati navode.

Pašić je ranije ukazao da premještanja tužilaca usporavaju rad na predmetima, jer novi tužioci trebaju vrijeme da se upoznaju sa slučajevima. Iz Tužilaštva, međutim, tvrde da se presignacije vrše radi organizacije rada i efikasnijeg rasporeda predmeta.

Početkom godine, deset udruženja žrtava zatražilo je smjenu glavnog tužioca, navodeći ozbiljne propuste u radu.

“Mi i dalje smatramo da prvi čovjek Tužilaštva više ne može obavljati tu funkciju, imajući u vidu sve ono što se naknadno dešavalo, da njegove kolege imaju ogromnih primjedbi na rad. Mi se baziramo na Odjel za ratne zločine. Imamo izmjene Krivičnog zakona koje je donio bivši Visoki predstavnik, gdje se u prvi plan stavljaju počinioci i štiti njihov interes, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće je da tužilac ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen-ploču na Vracama“, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

On dodaje da očekuju nove razgovore s VSTV-om, dok iz ove institucije poručuju da se razmatra organizacija sastanka.

Koordinator Kanlić najavljuje da će se ponovo tražiti pokretanje inicijative za formiranje nove parlamentarne komisije, koja bi, kako kaže, mogla doprinijeti i budućim zakonima o VSTV-u i Sudu BiH, ali i boljem razumijevanju problema u pravosuđu.

(Vijesti.ba)