Alarmantan podatak: U entitetu RS pola brakova ne potraje ni 10 godina

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani je puklo 856 brakova.

"Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 213, Bijeljini 96, Prijedoru 78, Zvorniku 37 i Tesliću 34", navode oni, dodajući da je po tom pitanju Srpska ispod evropskog prosjeka.

Gotovo polovina brakova završava prije 10 godina

Manje od godinu dana u braku bilo je 3,3 posto onih koji su se lani razveli, između jedne i četiri godine u braku je provelo 24,4 posto razvedenih supružnika, a njih 20,8 posto se razvelo nakon pet do devet godina braka.

Zašto brakovi pucaju i šta to znači za društvo

Objašnjenje za ovakvo stanje sociolog Vladimir Vasić pronalazi u spuštanju praga tolerancije na minimum i podizanju individualnih sistema vrijednosti na maksimum.

"Nema međusobnog poštovanja i uvažavanja i čini mi se da individualizam uzima maha u tom kontekstu. Na kraju krajeva, niko nikoga ne želi da trpi, a brak je žrtvena ljubav, odnosno ne samo emotivna balada, već je to jedno putovanje brodom koje doživljava i bure i nemirno more", kaže on za "Nezavisne novine".

Kako dodaje, po srijedi je nezrelost i formalan ulazak u tako ozbiljnu zajednicu.

"Ako su razlozi sklapanja braka očekivanja sredine ili ispunjavanje forme, onda vrlo lako i brzo dolazi do razvaljivanja braka", ističe Vasić.

On dodaje da su tu na gubitku najviše djeca koja su stečena u braku.

"Ona su predodređena za budućnost da im proces socijalizacije prolazi komplikovano, složeno i jako teško. Više pažnje treba da imamo jedni prema drugima, ali i prema toj stečenoj djeci koja ništa nisu kriva, a koja plaćaju veliki ceh naše neozbiljnosti i neodgovornosti", kaže Vasić za "Nezavisne novine".

Prema podacima Zavoda, nakon razvoda braka, najveći broj izdržavane djece dodijeljen je ženi, njih 307 ili 75,4 posto od ukupnog broja izdržavane djece, mužu 52 ili 12,8 posto, a na zajedničko staranje mužu i ženi dodijeljeno je 42 djece ili 10,3 odsto.

Sve manje brakova i sve kasnije stupanje u brak

I dok se mnogi odlučuju da na brak stave tačku, istovremeno se mnogi odlučuju da tek uplove u brak.

"U 2025. godini u Republici Srpskoj sklopljen je 4.921 brak, što je u odnosu na prethodnu godinu za 175 brakova manje", naveli su iz Zavoda za statistiku RS.

Kako dodaju, evidentno je odgađanje sklapanja braka, kako za mladoženje, tako i za nevjeste.

"Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti, koji se odlikuje sve kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i samim tim do pojave sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja", objašnjavaju oni.

Tako je lani, prema njihovim podacima, prosječna starost pri sklapanju braka za mladoženju iznosila je 32,6 godina i u odnosu na prethodnu godinu je nepromijenjena.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka za mladoženju iznosila je 30,6 godina, što predstavlja povećanje od 0,1 godine u odnosu na prethodnu godinu. U periodu 1998-2025. godine, granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za dvije godine. Ukupna prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u odnosu na prethodnu godinu je smanjena za 0,3 godine i iznosi 29,4 godine, dok je granica sklapanja prvog braka smanjena za 0,1 godinu i iznosi 27,7 godina. Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2025. godine, povećana je za tri godine", dodaju oni u analizi.

(Vijesti.ba)