Tuzla - Sarajevo: Brza cesta koja nikako da izađe s papira

Radovi na drugoj poddionici ceste Šićki Brod - Đurđevik trenutno su u toku. Riječ je o LOT-u 2, koji obuhvata dionicu dugu 5,85 kilometara, u okviru projekta izgradnje brze ceste Tuzla - Sarajevo. Investitor je JP Ceste Federacije BiH.

Ugovor za izvođenje radova potpisan je u decembru 2024. godine, a njegova vrijednost iznosi 58.499.974,04 KM sa PDV-om. Rok za završetak radova je 30 mjeseci. Na projektu radi konzorcij firmi Jata Group d.o.o. Srebrenik, Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, HIH d.o.o. Živinice, Roading d.o.o. Gračanica, Rial-Šped d.o.o. Doboj Istok i Cestotehnik d.o.o. Tuzla, dok nadzor vrše AIK-Inženjering d.o.o. Banovići i PPG d.o.o. Sarajevo, u okviru ugovora vrijednog oko 1,8 miliona KM sa PDV-om.

Ova poddionica uključuje izgradnju trase, objekata i čvorišta, kao i radove na odvodnji, zaštiti okoliša i postavljanju saobraćajne signalizacije. Iako se radi o važnom segmentu buduće saobraćajnice koja bi trebala unaprijediti vezu Tuzle sa Sarajevom i ostatkom Federacije, stanje na terenu i dalje ne ulijeva optimizam.

Najnoviji snimci pokazuju tek početne zemljane radove, bez jasnih obrisa moderne saobraćajnice. Dok se u drugim kantonima intenzivno grade novi kilometri cesta, ključni putni pravci u Tuzlanskom kantonu i dalje su zaglavljeni između obećanja, idejnih rješenja i maketa.

Brza cesta Tuzla - Sarajevo, decenijama predstavljana kao ključni infrastrukturni projekat za razvoj ovog dijela zemlje, i dalje postoji uglavnom na papiru. Javnosti se ponovo nude vizualizacije i najave, dok konkretni radovi izostaju, a građani ostaju suočeni sa zastarjelom putnom infrastrukturom i dugim putovanjima.

U planovima se posebno ističe petlja Šićki Brod, zamišljena kao veliki interregionalni čvor koji bi povezao pravce Doboj Istok - Gračanica - Šićki Brod (42 km), Šićki Brod - Dubrave - Kalesija (37 km) i autocestu Žepče - Tuzla - Orašje. Međutim, iza ambicioznih planova stoje ozbiljni problemi, nedostatak finansijskih sredstava, neriješena eksproprijacija zemljišta i nedovršena projektna dokumentacija.

Premijer Tuzlanskog kantona, Irfan Halilagić, nedavno je izrazio pesimizam u vezi s dinamikom realizacije projekta u ovoj godini, ističući političke i pravne prepreke kao ključne razloge zastoja. Naveo je da ne vidi stvarnu spremnost federalnog nivoa da riješi saobraćajnu blokadu ovog kantona, dodatno naglašavajući problem zabrane raspolaganja državnom imovinom.

A, iz JP Autoceste FBiH poručuju da je Tuzlanski kanton uključen u planske dokumente te da se u prvom kvartalu očekuje raspisivanje tendera za izradu idejnih projekata. Ipak, slične najave ponavljaju se godinama bez vidljivih rezultata na terenu.

Dok se u drugim dijelovima Federacije ugovaraju i grade nove dionice, građani Tuzle i dalje čekaju konkretne poteze. Umjesto kilometara asfalta, ponovo dobijaju mape i prezentacije, dok ključno pitanje ostaje bez odgovora, kada će bageri konačno zamijeniti vizualizacije.

Prema trenutnom stanju, putovanje od Tuzle do Sarajeva još će dugo ostati test strpljenja za vozače, a moderna brza cesta tema političkih obećanja, a ne stvarnosti.

(Vijesti.ba)