
U toku je vanredna sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta sa samo jednom tačkom dnevnog reda, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.
U formi izmjena i dopuna sadašnje legislative, ovaj zakon je Parlamentu predložila Federalna vlada tražeći razmatranje po hitnom postupku.
Predstavnički dom je prihvatio novopredloženi akt također na vanrednoj sjednici održanoj 8. aprila, a da bi mogao stupiti na snagu, neophodno je da ga Dom naroda odobri u istovjetnom tekstu.
Iz Vlade je obrazloženo da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijeg projekata za energetsku stabilnost i da je iz Evropske unije najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.
Također je navedeno da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, a da su novopredloženim aktom planirani određeni gasni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla.
- U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba - naveo je nedavno federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Prema njegovim riječima, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju gasovoda, što je i interes Federacije BiH.
Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Ministarstvo počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.
Lakić, koji ne prisustvuje današnjoj sjednici Doma naroda zbog puta u Sjedinjene Američke Države već zakon obrazlažu drugi predstavnici Ministarstva, naglasio je nedavno i da kompanija BH Gas ne zaustavlja ovim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, dakle ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne gasifikacije.
- Investitor će projekat izgradnje gasovoda realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf - Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj - Tuzla - navedeno je, između ostalog, u tekstu.
Otprije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definisanim investitorom projekta.
Vlada je 14. januara ove godine usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. marta.
Izmjenama sadašnje legislative, u tekstu je naveden i investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Također je navedeno da je ova kompanija poslala prethodno Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“. Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom, navela je također Vlada Federacije BiH.
(Vijesti.ba / FENA)