
Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Enis Horozović, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina, kaže da je stanovništvo u Bosni i Hercegovini prilično svjesno opasnosti od mina, a tome svjedoči podatak da je broj žrtava značajno opao u odnosu na ranije godine.
Ilustracije radi navodi primjer 1996. godinu kada je zabilježeno 500 minskih nesreća, 2024. nije zabilježena nijedna, a 2025. dogodila se jedna nesreća kad je stradao mladić u minskom polju kod Doboja.
- U Bosni i Hercegovini je preostalo još 760 km² prostora, koje je potrebno očistiti od mina. Nažalost, dešava se da građani ulaze u označena minska polja. To je zabilježeno 2024. ili 2025. kod Donjeg Vakufa dvije odrasle osobe su ušle u minsko polje, ali su ih pripadnici civilne zaštite uspjeli izvući, pa nije bilo incidenta niti smrtnih slučajeva, što je dobra stvar - naglašava u razgovoru za Fenu.
Horozović podsjeća da je BHMAC uradio aplikaciju, koja je dostupna na obje platforme (Android platformi i na IOS platformi).
Aplikacija o minsko sumnjivim područjima u BiH doprinosi većoj sigurnosti osoba, koje se kreću u blizini minsko sumnjivih područja.
Korisna je za izletnike, turiste, lovce, ribolovce, šumare…... Obavještava o blizini minskog polja, i da se o tome vodi računa, kad se ispravno podesi.
- Bilježimo 10.000 do 12.000 preuzimanja te aplikacije. Po mom mišljenju to i nije mnogo, obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima oko tri miliona stanovnika. Putem medija obavještavamo javnost da aplikacija postoji, da je mogu jednostavno preuzeti i koristiti, besplatna je. Aplikacija se redovno ažurira, prati našu bazu podataka - kazao je.
Da bi se mogla koristiti ta aplikacija mora se uključiti GPS, na osnovu toga pokazuje na kojoj je udaljenosti minsko polje.
U namjeri da ubrza proces deminiranja i dostigne cilj da do 2034. godine Bosna i Hercegovina bude u potpunosti oslobođena od mina i od minske opasnosti, BHMAC je radio na pripremi novog zakona o deminiranju.
Posljednji je urađen prije 24 godine i zastario je, po svim međunarodnim standardima.
- Po tom novom zakonu predviđeno je da državne institucije i entiteti izdvajaju dva promila iz svojih budžeta za proces deminiranja. To bi na godišnjem nivou bilo, ako bude usvojen zakon, oko 30 miliona konvertibilnih maraka. Kad bismo imali te novce na raspolaganju, mogli bismo do 2034. godine osloboditi zemlju od mina. Ako taj zakon ne bude usvojen, onda nisam optimista da će to biti čak ni do 2045. godine - kazao je.
Horozović precizira da je zakon u predloženom tekstu prošao javne konsultacije i čeka se mišljenje institucija koje su uključene u tu oblast poput Ministarstva civilnih poslova i Ministarstva financija. Mišljenje i saglasnosti moraju dobiti i od entitetskih vlada, da bi bio upućen u parlamentarnu proceduru.
Za dvije i pol godine koliko je Horozović na funkciji direktora BHMAC-a to je drugi pokušaj. Prvi pokušaj im je propao, nisu dobili potrebne saglasnosti. Kako je kazao, BHMAC je kao institucija uradio svoj dio posla.
Prema njegovim riječima, ima dovoljno novca za proces deminiranja u 2026. i 2027. godini.
Iz IPA tri fondova od Evropske unije izdvojeno je 10 miliona eura, a ove godine počinje projekt deminiranja desne obale Save, a za to je namijenjeno 8 miliona eura.
Oružane snage imaju značajan doprinos u procesu deminiranja u Bosni i Hercegovini, a kontinuirano na terenu rade i entitetske civilne zaštite. Od donatora, ostale su Sjedinjene Američke Države koje i dalje financiraju proces deminiranje u Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za Fenu direktor BHMAC-a Enis Horozović kaže i to da na području predviđenom projektom za trasu gasovoda Južna interkonekcija ima nekoliko lokacija sumnjivih na mine te da bi do kraja ove i početkom iduće godine moglo biti sve očiščeno i spremno za tu značajnu investiciju.
- Do kraja ove i početkom iduće godine trebalo bi da budu očišćene sve površine koje su minski sumnjive, a na trasi su Južne interkonekcije. Tako će, što se tiče Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) sve biti u potpunosti pripremljeno i spremno za tu veliku investiciju - kazao je Horozović.
Pojašnjava da su tako na području općine Bugojno minski sumnjiva dva područja, dva su na području općine Novi Travnik, a u Tomislavgradu jedan.
Južna interkonekcija je planirani gasovod koji bi povezivao Bosnu i Hercegovinu s gasnom mrežom Hrvatske, uključujući i terminal za ukapljeni gas (LNG) na otoku Krku.
Cilj projekta je diversifikacija izvora i pravaca snabdijevanja gasom da bi se smanjila ovisnost o trenutno jedinom pravcu (ruski gas koji dolazi turskim tokom preko Srbije) te osigurala sigurnija i stabilnija opskrba prirodnim gasom u BiH.
Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina - 4. april predstavlja priliku za domaće i strane zvaničnike te međunarodne i domaće institucije i organizacije da skrenu pažnju šire javnosti o tom problemu i da pozovu sve relevantne aktere da se ozbiljnije bave problemom ugroženosti minama i NUS-om u Bosni i Hercegovini.
(Vijesti.ba / FENA)