Bošnjaci u Livnu između demografskih promjena i borbe za opstanak

Uprkos tome, kroz djelovanje kulturnih i humanitarnih organizacija te angažman pojedinaca, nastoje očuvati svoj identitet i društveni kontinuitet.

Na uzvišenju iznad Livna, u Starom gradu, još uvijek živi oko hiljadu stanovnika, isključivo Bošnjaka. Ovaj prostor, koji je nekada bio urbano i društveno središte, danas čuva slojeve historije, ali i svjedoči o demografskim promjenama koje su uslijedile nakon rata.

Govoreći o životu u ovom dijelu grada, Jasmin Klinac podsjeća da se nekada sav život odvijao upravo u Starom gradu, dok je donji dio bio tek djelimično naseljen.

- Ovdje ima oko hiljadu stanovnika, a u cijelom Livnu nas Bošnjaka ima oko 3000. Nema nas ni blizu koliko nas je bilo prije rata - kaže Klinac.

Ukazuje i na bogato naslijeđe osmanskog perioda, navodeći da se u užem jezgru nalazi šest džamija iz tog vremena, uključujući i džamiju Topovi iz 16. stoljeća, čiji su pojedini dijelovi sačuvani u izvornom obliku, ali bez adekvatne institucionalne zaštite.

U ličnom svjedočenju govori i o posljedicama rata koje su i dalje prisutne u svakodnevnom životu.

- Bio sam ranjavan, bio sam zarobljen pet mjeseci, ali to mi nije priznato. Nemam penzije, nemam primanja - navodi Klinac, dodajući da danas održava džamiju i njen okoliš pronalazeći mir u tome.

Posebno ističe problem odlaska mladih i nedostatak osnovne sigurnosti.

- Naša omladina odlazi čim završi školu. Ne treba nam sadaka, treba nam posao - poručio je.

U očuvanju društvenog i kulturnog života značajnu ulogu ima Bošnjačka zajednica kulture u Livnu, koja djeluje u obnovljenom objektu izgrađenom još 1930. godine.

Predsjednik BZK Livno Mirsad Karaosmanović govori o procesu obnove i stavljanja objekta u funkciju.

- Od golih zidova došli smo do funkcionalnog prostora s kancelarijama i učionicama, zahvaljujući entuzijazmu određene grupe ljudi - ističe Karaosmanović.

Aktivnosti ove organizacije uključuju obilježavanje značajnih datuma, kulturne programe i rad s mladima, često u saradnji s drugim kulturnim institucijama u Livnu.

Govoreći o širem društvenom kontekstu, ukazuje na razliku između dobrih međuljudskih odnosa i nedovoljne institucionalne podrške.

- Odnosi među ljudima su dobri, ali kada je riječ o odnosu vlasti, to je kao vrijeme, nekad jugo, a nekad bura - kaže Karaosmanović.

Kao jedan od ključnih problema izdvaja odlazak mladih i slabljenje privrede.

- Škole su prepolovile broj učenika, a danas odlaze cijele porodice. Industrija je znatno oslabljena, a novih radnih mjesta je malo - upozorio je.

U odsustvu snažnije institucionalne podrške, humanitarne organizacije i dalje imaju važnu ulogu u pomoći stanovništvu.

Sekretar Merhameta Livno Esad Bajraktarević podsjeća da ova organizacija djeluje od 1992. godine i da je tokom rata imala ključnu ulogu u distribuciji pomoći.

- U ratu se roba nabavljala na različite načine, uz brojne poteškoće, ali je pomoć stizala do stanovništva - prisjeća se Bajraktarević.

Danas, iako su potrebe smanjene u odnosu na poslijeratni period, i dalje postoji značajan broj korisnika.

- Imamo oko 150 porodica koje su u stanju potrebe, uglavnom starije osobe, samohrane majke i oni s minimalnim primanjima - navodi.

Ističe i planove za unapređenje rada kroz izgradnju hladnjače, koja bi omogućila bolje upravljanje donacijama i distribuciju pomoći. Ipak, naglašava da je za održivost rada potrebna šira podrška.

- Potrebno je više pažnje institucija i podrške zajednice kako bi se pomoglo onima koji su u potrebi - poručuje Bajraktarević.

Livno danas odražava složene društvene i ekonomske procese koji utiču na svakodnevni život njegovih stanovnika.

Bošnjačka zajednica, iako aktivna kroz različite oblike organizovanja, suočava se s kontinuiranim izazovima, među kojima se izdvajaju demografski pad, ekonomska ograničenja i potreba za snažnijom institucionalnom podrškom.

U takvim okolnostima, očuvanje identiteta i društvene prisutnosti, za Bošnjake ostaje jedan od ključnih zadataka lokalne zajednice.

(Vijesti.ba / FENA)