
Od toga, 22.726 ugovora (1,808 milijardi KM) odnosi se na sekundarno tržište, dok je 672 ugovora prve prodaje ostvarilo vrijednost od 87,7 miliona KM. Ukupno je evidentirano 36.896 nekretnina, a tri dominantne kategorije su poljoprivredno zemljište, stanovi i građevinsko zemljište.
Na tržištu stanova prosječna cijena stana na sekundarnom tržištu iznosi 3.100 po metru kvadratnom, što predstavlja rast od 23 posto u odnosu na 2024. Najviše stanova prometovano je u Sarajevu, na području općina Centar i Novo Sarajevo, Tuzli, Zenici i Mostaru.
Najskuplji stan kupljen je u na području Općine Stari Grad u Sarajevu za 1,315 miliona KM (165 metara kvadratnih), dok je prosječna cijena najviše prometovanih stanova u Starom Gradu 4.550 po metru kvadratnom, a u Novom Sarajevu 4.350.
Prosječna kuća u Federaciji BiH ima korisnu površinu od 120 metara kvadratnih, prosječnu cijenu po metru kvadratnom od 850 KM i ukupnu površinu s zemljištem od 895 metara kvadratnih, čija prosječna cijena iznosi 99.775 KM. Najskuplja kuća prometovana je u Hadžićima za 1,962 miliona KM, s površinom od 397 metara kvadratnih i parcelom od 1.253 metara kvadratnih.
Na tržištu poslovnih prostora najskuplji lokal koštao je 8.210 KM po metru kvadratnom u Starom Gradu Sarajevo, dok je poslovna kancelarija dosegnula cijenu od 8.060 KM po metru kvadratnom u Centru Sarajeva.
Najskuplja garaža ili garažno mjesto prometovano je po cijeni od 5.570 KM po metru kvadratnom, također, u centru Sarajeva.
Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH iznosi 2,80 KM po metru kvadratnom, dok tržište nekretnina pokazuje jasne znakove rasta, posebno na području stambenih jedinica i urbanih centara.
(Vijesti.ba)