
Zukorlićeva nedavna posjeta Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, gdje je razgovarao s majkama Srebrenice, izazvala je posebnu pažnju javnosti. U Podcastu otkriva koju je poruku želio poslati tim činom.
“Dok ne budu autobusi iz Srbije dolazili u Srebrenicu, radi pouke, mi nismo naučili lekcije”, kaže Zukorlić.
On je iznio kritike na račun odnosa člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
“Ne samo da se nije pojavio u Sandžaku, nego nije imao Sandžaku u narativu. To nije dobro, to Sandžaklije neće podržati. Na čelu države nam trebaju svjesni Bošnjaci”, rekao je Zukorlić te otkrio za koga će pozvati Sandžaklije da glasaju na narednim izborima.
On je podržao zastupnicu Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenanu Strujić-Harbić koja je bila izložena hajci jer je rekla da je Bosna i Hercegovina kulturna i nacionalna matica Bošnjaka.
“Bosna i Hercegovina je moja matična država, nije samo Kenanina, matična država svih Bošnjaka bez obzira gdje žive. Tako je Bošnjaci doživljavaju, Sarajevo je naš etnički i vjerski centar. Za mene je Sarajevo, sve ono što je Beograd za prosječnog bosanskog Srbina”, rekao je Zukorlić.
Komentarisao je politiku Milorada Dodika za kojeg kaže da predstavlja politiku primitivizma.
“Dodik tvrdi da Bošnjaci i Srbi ne mogu živjeti zajedno. Moja ponuda je sve suprotno, a to je da Bošnjaci i Srbi ne samo da moraju, nego ne mogu nego da žive zajedno”, kaže Zukorlić.
Poseban fokus razgovora je na odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine. Zukorlić govori i o susretu s reisom Huseinom ef. Kavazovićem, kao i o ulozi religije u procesu pomirenja, podsjećajući na simboliku “Iftara mira” organizovanog u Beogradu.
U razgovoru se otvara i pitanje modela života iz Novog Pazara, a Zukorlić govori o najavljenoj posjeti predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana Sandžaku.
“Napravit ćemo najveći skup tokom dočeka”, poručuje Zukorlić i otkriva detalje.
Otkrio nam je i da je boravio u Palestini, te do kakve je spoznaje tamo došao. Zukorlić se osvrće i na naslijeđe svog oca, rahmetli muftije Muamera Zukorlića, te koliko njegova politička i duhovna ostavština oblikuje njegov današnji put.
(Vijesti.ba)