Evropski parlament: "Stanje u Srbiji je zastrašujuće"

"Od usvajanja našeg prošlogodišnjeg izvještaja o Srbiji do danas, stanje u zemlji dodatno se pogoršalo. Situacija je izrazito polarizirana i puna tenzija. Ukupan tempo procesa pristupanja EU stagnira već godinama", kazao je Picula u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET), gdje se raspravljalo o nacrtu godišnjeg izvještaja o Srbiji.

Kritika i zbog vojne parade u Moskvi

Prema njegovim riječima, Srbija kao zemlja kandidatkinja mora se sistematski i odlučno opredijeliti prema članstvu u Evropskoj uniji, što često deklarativno ističe.

"Deklarativna opredjeljenja u ovim okolnostima više se ne mogu smatrati ozbiljnom politikom. Ona nisu dala rezultate u transformaciji zemlje, već su je, nažalost, samo udaljila od članstva", rekao je Picula, dodavši:

"Iako je Srbija istakla da članstvo u Evropskoj uniji predstavlja njen strateški cilj, vidimo da preuzete obaveze često nemaju potvrdu u praksi, kao što je slučaj sa neodlaskom na samit EU–Zapadni Balkan u decembru prošle godine, ali i sudjelovanjem na vojnoj paradi u Moskvi prošlog maja".

Govoreći o slobodi medija, izvjestitelj za Srbiju ocijenio je da je stanje u ovom području "zastrašujuće na više nivoa" te je osudio eskalaciju napada i zastrašivanja novinara, koji, prema njegovim riječima, "zemlju vraćaju u neka turobna vremena".

Vladavina prava i odnosi s Kosovom

Predstavnici evropskih institucija, Evropske komisije i Službe za vanjske poslove (EEAS), koji su sudjelovali u raspravi, upozorili su da će tempo pregovora o pristupanju Srbije i dalje zavisiti od napretka u vladavini prava i odnosima s Kosovom, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Stopa usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU iznosi 65 posto. To očigledno nije dovoljno i jasno smo stavili do znanja Srbiji da očekujemo dosljednije i održivije usklađivanje, posebno u vezi s restriktivnim mjerama EU poduzetim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu", upozorila je predstavnica EEAS-a Anne Kemppainen, naglašavajući da se odnosi sa Rusijom ne mogu odvijati kao i obično.

"EU želi računati na Srbiju kao pouzdanog evropskog partnera i dobrog susjeda u regionu zapadnog Balkana, koji doprinosi stabilnosti i pomirenju. To znači uzdržavanje od postupaka ili izjava koje su u suprotnosti sa vanjskom politikom EU i strateškim pitanjima", dodala je predstavnica EEAS-a.

Napredak Srbije u pristupanju Evropskoj uniji posljednjih godina zaustavljen je, posebno kada je riječ o vladavini prava i demokratiji, navodi se u nacrtu izvještaja.

"Žalimo zbog činjenice da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo u Uniji u mnogim drugim pregovaračkim poglavljima", piše u izvještaju za zemlju koja nije otvorila nijedno poglavlje u posljednje četiri godine.

Privremeno zatvorila samo dva poglavlja

Srbija je počela pregovore o pristupanju EU u januaru 2014. godine i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno zatvorila samo dva. Jedina je zemlja kandidatkinja koja nije uvela sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.

U Srbiji se često ističe da je članstvo u EU strateški cilj, ali preuzete obaveze često se ne provode u praksi, što potvrđuje i činjenica da najviši predstavnici Srbije nisu prisustvovali samitu EU–Zapadni Balkan u decembru 2025. godine. Također, izvještaj odbacuje navode srpskih zvaničnika da su EU i pojedine njene članice organizirale studentske proteste od novembra 2024. godine s ciljem izazivanja "obojene revolucije".

Evropski parlament oštro osuđuje nezakonito hapšenje i protjerivanje građana EU koji su u svojim izjavama podržavali studente u blokadi.

"Evropski parlament osuđuje neprihvatljivo ponašanje, uvrede i negativnu retoriku upućenu članovima Evropskog parlamenta i drugim političkim akterima, uključujući članove misije Odbora za vanjske poslove u Srbiji u januaru 2026. godine", navodi se u nacrtu izvještaja o Srbiji.

Sistemska korupcija

Izražava se zabrinutost zbog produbljivanja političke krize u zemlji koju potresaju masovni protesti, koji "odražavaju reakciju građana Srbije na sistemsku korupciju i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti", prenosi Fena.

U dokumentu se podržava pravo svih građana Srbije, uključujući studente, na mirne proteste kako bi zahtijevali odgovornost i demokratske reforme povezane s vladavinom prava, te se osuđuje prekomjerna upotreba sile, policijsko nasilje, hapšenja i politički progon demonstranata, studenata, aktivista i novinara.

Nakon rasprave u Odboru za vanjske poslove, izvještaj bi, uz dopune amandmanima, trebao biti usvojen, a tokom godine, na jednoj od plenarnih sjednica, nakon glasanja postaje rezolucija Evropskog parlamenta.

(Vijesti.ba)