
Umjesto da predstavlja napredak i razvoj, ona je danas spomenik neispunjenim obećanjima. Foto I video materijali koje je danas zabilježio portal Vijesti.ba najbolje svjedoče koliko su Autoceste Federacije BiH posvećene realizaciji završetka zadnje dionice zaobilazice.
Prizori sve govore. Napušteno i zaboravljeno gradilište ukazuje da se godinama nište ne dešava.
Ironija je još veća kada se pogleda ono što piše na samoj tabli. Početak radova 22.12.2020. Rok završetka 14 mjeseci. Prema tim podacima, projekat je trebao biti završen još prije pet godina.
Umjesto saobraćajnice, zaraslo gradilište, kao podsjetnik koliko su planovi i obećanja često daleko od stvarnosti.
Ovakva slika govori o sistemu u kojem se projekti najavljuju uz velika obećanja, ali se realizacija razvlači godinama, bez odgovornosti.
Prema zadnjim informacijama koje su iz Autocesta FBiH date portalu Vijesti.ba, projekat se trenutno nalazi u fazi finalizacije administrativno-pravnih procedura, s posebnim fokusom na pribavljanje preostalih dozvola na kantonalnom i lokalnom nivou.
“Preostale aktivnosti odnose se prvenstveno na: izdavanje pojedinih kantonalnih i lokalnih saglasnosti, finalizaciju administrativnih procedura vezanih za građevinsku dozvolu, te usaglašavanje dokumentacije sa nadležnim općinskim i kantonalnim organima. Navedene dozvole su u aktivnoj proceduri, a JP Autoceste FBiH u kontinuiranoj je koordinaciji sa svim relevantnim institucijama kako bi se proces okončao u što kraćem roku. Očekuje se da kompletna procedura izdavanja preostalih dozvola bude završena u narednom periodu, u zavisnosti od dinamike postupanja nadležnih organa”, navedeno je u dopisu Autocesta FBiH 21. januara ove godine.
Tada, krajem januara, status eksproprijacije u KO Vlakovo bio je na cca 70% učinka, dok je za KO Blažuj urađen jedan dio terenskih obilazaka, dok se za preostali dio eksproprijacije u KO Blažuj čeka izmjena projektnog rješenja.
Sarajevska obilaznica trebala je biti projekat koji rasterećuje saobraćaj i povezuje grad. Umjesto toga, simbol je zapuštenosti, probijenih rokova i izgubljenog vremena.
Smjenu Uprave Autocesta FBIH ponajmanje bi trebali tražiti evropski kreditori, a ponajviše građani i privreda koji godinama čekaju i slušaju laži.
Krivična odgovornost
Dok su građani čekali dolazak mašina i stvarni početak izgradnje, na i uz planiranu trasu izdavale su se dozvole za gradnju objekata, mimo važećih regulacionih planova. Umjesto da se ispita odgovornost i eventualno krivično gone oni koji su izdavali takve dozvole na trasi buduće brze ceste, projekti su se mijenjali, trase prilagođavale već izgrađenim objektima, a eksproprijacija se dodatno komplikovala i masno plaćala.
Teško je povjerovati da je sve to bila slučajnost. Mnogo je realnija sumnja da je riječ o svjesnom i dugogodišnjem pogodovanju, koje je na kraju rezultiralo ili će tek rezultirati milionskim odštetama u postupcima eksproprijacije, koje plaćaju građani.
Svi regulacioni planovi i katastarski podaci su javno dostupni. Na njima se jasno vidi gdje je trasa ucrtana, na kojim parcelama je eksproprijacija bila neizbježna, kome se novac isplaćuje i ostaje otvoreno ključno pitanje kojim se konačno trebaju pozabaviti institucije poput POSKOK-a: da li je i kome u ovom procesu pogodovano.
(Vijesti.ba)