
"Nemojte misliti da smo naivni. Ali mi danas pravimo zaokret. Više ne želimo reaktivnu politiku, da govorimo šta nećemo. S ovim počinjemo vrlo definisanu političku ofanzivu. Vrijeme je da počnemo da govorimo šta hoćemo. I to mora vrijediti nešto, kada politički lideri u Sarajevu naredni put budu smišljali agendu za razgovore s Banjom Lukom", kazao je Duraković.
Predloženi zakon ima za cilj da na jasan i pravno održiv način uredi ravnopravnu upotrebu srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika, kao i ćiriličnog i latiničnog pisma, u svim segmentima zvanične i javne komunikacije u ovom bh. entitetu.
Zakon ne mijenja ustavna rješenja, već precizira i operacionalizuje postojeća ustavna načela ravnopravnosti, uz puno poštovanje međunarodnih standarda i obaveza Bosne i Hercegovine.
Zakonom se definiše pojam zvanične upotrebe jezika i pisma u radu organa vlasti, javnih ustanova i nosilaca javnih ovlaštenja, uključujući upravne i sudske postupke, izdavanje javnih isprava, vođenje evidencija, javne natpise i saobraćajnu signalizaciju. Posebna pažnja posvećena je zaštiti naziva jezika, slobodi izbora jezika i pisma u zvaničnoj komunikaciji, te sprječavanju diskriminatornih i segregativnih praksi.
"Zakon uređuje i ravnopravnost jezika u oblasti obrazovanja i javnog informisanja, pravo učenika i studenata na izbor jezika u zvaničnim dokumentima, kao i obavezu javnog RTV servisa da programe realizuje ravnopravno na sva tri jezika i oba pisma. Također, uvode se standardi pristupačne komunikacije za osobe s invaliditetom, u skladu s međunarodnim konvencijama. Vrijeme je da stavimo bosanski jezik na dnevni red. Radimo to u Banjoj Luci", zaključio je Duraković.
(Vijesti.ba)