Više od pola milijarde pretile djece u svijetu do 2040., kakvo je stanje u BiH

Ali novi podaci Svjetske federacije za gojaznost sugerišu da će do 2040. oko 227 miliona svih djece u dobi od pet do 19 godina biti gojazno, a više od pola milijarde će biti pretilo.

Prema atlasu svjetske gojaznosti federacije za 2026. godinu, to bi značilo da bi najmanje 120 miliona školske djece imalo rane znakove hronične bolesti uzrokovane njihovim visokim indeksom tjelesne mase (BMI).

Neko se klasifikuje kao gojazan ako mu je BMI 30 ili više, a kao pretilo ako je iznad 25.

Johanna Ralston, izvršna direktorica Svjetske federacije za gojaznost, rekla je da povećanje dječije gojaznosti širom svijeta pokazuje neuspjeh da se ova bolest shvati ozbiljno.

„Nije ispravno osuditi jednu generaciju na gojaznost i hronične i potencijalno smrtonosne neinfektivne bolesti koje često idu s njom“, rekla je ona, piše Guardian.

Prema izvještaju, 27 miliona djece u dobi od pet do 19 godina u SAD-u ima visok BMI, iza Kine (62 miliona) i Indije (41 milion). To znači da dvoje od pet djece u SAD-u ima gojaznost ili je pretilo.

Prema izvještaju, u Bosni i Hercegovini je u 2025. godini bilo 55.000 djece od 5 do 9 godina s pretilošću ili gojaznošću, a 90.000 djece i tinejdžera od 10 do 19 godina s pretilošću ili gojaznošću.

U Velikoj Britaniji, oko 3,8 miliona djece ima visok BMI, što je rekord – čime se svrstava među zemlje s najgorim rezultatima u Evropi, sa oko dvostruko više pretilih i gojazne djece nego u Francuskoj i Italiji.

Izvještaj procjenjuje da će do 2040. godine 370.000 djece u dobi od pet do 19 godina u Velikoj Britaniji pokazivati znakove kardiovaskularnih bolesti, a 271.000 se procjenjuje da će pokazivati znakove hipertenzije.

Izvještaj ukazuje na značajne regionalne nejednakosti. 10 zemalja u kojima je više od polovine školske djece pretilo ili gojazno su sve u zapadnom Pacifiku ili Americi, dok je najbrži rast stope gojaznosti uglavnom u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Izvještaj poziva na veće napore za stvaranje zdravih okruženja, uključujući poreze na šećer, ograničenja reklama za brzu hranu i politike koje pomažu djeci da vode aktivniji život.

Globalni stručnjaci su pozdravili nalaze. Dr Kremlin Wickramasinghe, regionalni savjetnik za ishranu, fizičku aktivnost i gojaznost u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Evropa, rekao je da je dječija gojaznost „neuspjeh okruženja“.

Pozvao je na obavezna, a ne dobrovoljna, ograničenja marketinga ili označavanje na prednjoj strani pakovanja.

„Većina vlada – uključujući mnoge u Evropi – dozvoljava prehrambenoj industriji da cilja djecu bez ograničenja“, rekao je on. „Ono što nam treba je politička volja da se djeluje i suprotstavimo se miješanju industrije.“

Katharine Jenner, izvršna direktorica Obesity Health Alliance, rekla je da dječija gojaznost „nije neizbježna“.

„Predviđeni porast ranih znakova srčanih bolesti i hipertenzije trebao bi biti alarm o dugoročnim posljedicama nastavka neaktivnosti vlada“, rekla je ona.

Portparol Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite rekao je: „Ograničavamo reklame za brzu hranu na televiziji prije 21 sat i u svakom trenutku online – potez koji se očekuje da ukloni do 7,2 milijarde kalorija godišnje iz ishrane djece – dok lokalnim vlastima dajemo veće ovlasti da spriječe otvaranje fast food prodavnica u blizini škola.“

(Vijesti.ba)