25.02.2026 / 16:33 BiH - Veliko otkriće
Kod Mostara otkriveni artefakti iz helenskog razdoblja
Radovi na izgradnji autoceste Koridora 5C nedaleko od Mostara otkrili su nevjerovatno arheološko naslijeđe koje svjedoči o bogatoj historiji iz helenskog perioda i uprave ovim područjem u razdoblju od četvrtog do prvog stoljeća prije nove ere, što je sada predmet istraživanja.
Prema riječima Tina Tomasa, pročelnika Studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, otkrivene su prahistorijske kamene gomile koje uključuju groblje helenizirane zajednice, a koje datira od četvrtog do prvog stoljeća prije nove ere.
Otkrivene prahistorijske kamene gomile
On je u intervjuu za RTV Herceg Bosne otkrio šta je sve do sada pronađeno, a što svjedoči o snažnoj prisutnosti ove civilizacije.
– Ove gomile se izdvajaju po tome što su korištene za višekratne ukope, što sugerira da su pripadale užim ili širim porodicama koje su tu sahranjivale svoje pokojnike – kazao je Tomas.
Otkriveni i metalni dijelovi nošnje, sreberni nakit…
Otkriveni su i metalni dijelovi nošnje, sreberni nakit, kao i dijelovi napadačkog oružja, među kojima dominiraju koplja.
Pored toga, pronađeni su i dijelovi fine keramike, koji ukazuju na visok kulturni nivo i potvrđuju historiju helenizacije tog područja.
Ova otkrića svjedoče o periodu od četvrtog do prvog stoljeća prije nove ere, kada su na srednjem Jadranu nastajale grčke kolonije.
Osim arheološkog značaja, ona su i historijski pokazatelji širenja helenističke kulture na ovim prostorima, dodao je Tomas.
Prema njegovim riječima, otkriveno groblje pripadalo je narodu Daorsa, koji se smješta na području donjeg toka Neretve, a njihovo naslijeđe se u historijskim izvorima često miješa s Ilirima.
Daorsi su bili važan dio historije ovog područja, ali se ne smiju poistovjećivati s Ilirima, jer su imali specifičnu kulturološku i političku baštinu, objasnio je.
Upitan o tome mogu li se stećci, kao važan dio historijskog naslijeđa, povezati s bilo kojom zajednicom, kazao je kako pokušaj njihovog identificiranja s bogumilima predstavlja „mitološku i političku konstrukciju“ koja nije potvrđena arheološkim nalazima.
Stećci su, prema njegovim riječima, nadgrobni spomenici iz kasnog srednjeg vijeka pod kojima su sahranjivani pripadnici različitih vjera, uključujući Katoličku i Pravoslavnu crkvu, te Crkvu bosansku.
(Vijesti.ba)
