Sudbinski tender za BiH: U čije će ruke ključ izbora u BiH!?

Ponuda za nabavku izbornih tehnologija, konzorcija koji čine Planet Soft iz Banjaluke, Katarina d.o.o. iz Mostara, Core d.o.o. iz Sarajeva te južnokorejska kompanija Miru Systems dala je “najpovoljniju” ponudu za ovaj posao.

Tragom ovih informacija portal Vijesti.ba istražio je hronologiju procesa te otkrio dodatne detalje ovog, za državu sudbinski važnog tendera.

Nabavka i implementacija sistema biometrijske autentifikacije birača i skenera glasačkih listića, ključna je tehnološka reforma izbornog procesa. Na tender su pristigle ukupno četiri ponude, s velikim rasponom cijena i različitim rokovima isporuke.

Pristigle ponude

Najvišu ponudu dostavio je Provis iz Bijeljine, u iznosu od 104.110.500 KM uvećano za PDV, uz navedeni rok isporuke od 180 dana i garanciju od pet godina.

Ponuda koju je podnijela grupa ponuđača predvođena Planet Softom iz Banje Luke iznosi 57.707.261 KM plus PDV. Rok isporuke koji je naveden uz ovu ponudu je 90 dana, a garancija pet godina.

Treću ponudu dostavila je sarajevska firma Artco Group. Prema medijskim podacima, iznos njihove ponude je 79.791.281 KM (iznos bez PDV-a), uz rok isporuke od 170 dana i garanciju od pet godina.

Četvrtu ponudu predao je Smartmatic d.o.o. Sarajevo. Njihova osnovna cijena ponude iznosila je 82.808.284 KM, ali je ponuđen i popust od nešto više od 8,2 miliona KM.

Nakon primjene popusta, konačna cijena ponude iznosi 74.527.455,84 KM, dok drugi izvori navode zaokruženu vrijednost od 74.527.455 KM. Uz ovu ponudu naveden je rok isporuke od 139 dana, a garancija od pet godina. I kod ove ponude neki navode iznos kao “+ PDV”, dok drugi izričito navode da je riječ o cijeni bez PDV-a, što znači da će precizni finansijski tretman biti jasan tek kroz službenu evaluaciju i dokumentaciju ugovornog organa.

Ukupno posmatrano, ponude se kreću od oko 57,7 miliona KM do oko 104,1 milion KM, uz primjetne razlike i u rokovima isporuke od 90 dana do 180 dana.

Naredni koraci

Ključni naredni korak je zvanična ocjena ispunjenosti tehničkih zahtjeva i uslova tendera, nakon čega bi trebalo biti jasnije koji ponuđači zadovoljavaju kriterije i kakav će biti konačni finansijski okvir ugovora.

Po informacijama koje imamo najozbiljnije se razmatraju ponude ponuđača: Planet Soft iz Banja Luke, Katarina iz Mostara i kompanije Core iz Sarajeva, koje u ovom slučaju nude Koreansku tehnologiju kompanije Miru Systems, potom kompanije Artco Group d.o.o. Sarajevo, koja u ovom postupku nudi izbornu tehnologiju nekoliko Američkih kompanija i jedne Njemačke kompanije za provedbu izbornih tehnologija, te kompanije Smartmatic d.o.o. Sarajevo, kompanije koja je nedavno osnovana u Sarajevu krajem 2025. godine u periodu dok je tender za ovu nabavku i pokrenut, koja je ispostava kompanije Smartmatic International Holding B.V. iz Holandije, dok je glavno sjedište kompanije London, Velika Britanija.

Proces izbora po novim tehnologijama

Proces glasanja uz primjenu modernih izbornih tehnologija zasniva se na kombinaciji papirnog glasačkog listića i tehnoloških mehanizama za pouzdanu identifikaciju birača i bržu, kontrolisanu obradu glasačkih listića. U tom modelu, birač zadržava osnovno pravo da glas daje na papirnom listiću, dok se tehnologija koristi za smanjenje rizika od zloupotreba, povećanje tačnosti evidencija i ubrzanje utvrđivanja preliminarnih rezultata.

Po dolasku na biračko mjesto, birač prolazi postupak biometrijske identifikacije.



Identitet birača se provjerava uvidom u lični dokument, uz mogućnost očitavanja podataka sa dokumenta, nakon čega birač daje biometrijski uzorak (otisak prsta) na uređaju. Uređaj provodi provjeru podudarnosti između biometrijskih podataka i evidencije birača koja je prethodno učitana za konkretno biračko mjesto. U slučaju uspješne identifikacije, birač se evidentira kao birač koji je pristupio glasanju. Ukoliko identifikacija nije moguća ili sistem signalizira nepravilnost, postupanje se nastavlja prema pravilima i ovlaštenjima biračkog odbora, uz evidentiranje događaja.

Nakon potvrđene identifikacije, ovlašteni član biračkog odbora izdaje biraču odgovarajući glasački listić ili listiće. Birač zatim pristupa tajnom glasanju, označava svoj izbor na papirnom listiću u skladu s uputama, te listić, radi zaštite tajnosti, odlaže u omot ili fasciklu prije prilaska uređaju za skeniranje.

Predviđeno je da se glasački listići obrađuju putem uređaja za optičko skeniranje integrisanog na glasačku kutiju ili povezanog s njom na način koji osigurava fizičku kontrolu i integritet procesa. Uređaj najprije provodi provjeru autentičnosti listića, uključujući provjeru sigurnosnih elemenata (npr. QR koda ili druge zaštite), čime se smanjuje mogućnost ubacivanja nevažećih ili neautentičnih listića.

Nakon toga, uređaj skenira listić i primjenom optičkog prepoznavanja oznaka (OMR) očitava biračev izbor te ga klasificira kao važeći ili nevažeći u skladu s unaprijed definisanim pravilima i dizajnom listića.

Evidentirani rezultati se automatski tabuliraju na biračkom mjestu, pri čemu sistem vodi zbirne podatke o glasovima po opcijama, kao i ukupan broj obrađenih listića, te broj nevažećih listića. Radi otpornosti na kvarove i očuvanja integriteta, podaci se pohranjuju na način koji omogućava oporavak i naknadne provjere. Istovremeno, fizički glasački listić se nakon uspješnog skeniranja odlaže u glasačku kutiju, čime se zadržava papirni trag kao osnova za naknadne kontrole, provjere ili eventualno ponovno brojanje.

Na početku izbornog dana provodi se procedura otvaranja biračkog mjesta u sistemu, a po potrebi se generiše i nulti izvještaj kojim se potvrđuje početno stanje (npr. nulirani brojači). Tokom izbornog dana, uređaji su predviđeni da rade u kontrolisanom režimu, s naglaskom na smanjenje rizika od neovlaštenog pristupa i neplaniranih komunikacija.

Po završetku glasanja provodi se procedura zatvaranja biračkog mjesta, nakon čega sistem generiše završne izvještaje sa sumarnim rezultatima i pratećim podacima (npr. broj obrađenih listića, broj nevažećih listića i druge kontrolne informacije). Ovi izvještaji služe biračkom odboru za provjeru i dokumentovanje rezultata na biračkom mjestu.

Elektronski prenos preliminarnih rezultata prema centralnom sistemu planiran je nakon zatvaranja biračkog mjesta. Prenos se vrši putem sigurnog komunikacijskog mehanizma (npr. posebnog terminala ili kontrolisanog mobilnog prenosa), uz primjenu mjera integriteta i sigurnosti podataka (provjere, šifriranje i evidentiranje). Na taj način omogućava se brža dostupnost preliminarnih rezultata, uz zadržavanje papirnih listića kao primarnog materijalnog dokaza izborne volje birača.

Implementacijom modernih izbornih tehnologija, planirani proces glasanja zadržava papirni listić i tajnost izbora kao temeljna načela, dok biometrijska identifikacija i optičko skeniranje doprinose većoj pouzdanosti identifikacije birača, smanjenju prostora za nepravilnosti, ubrzanju obrade glasova te jačanju mehanizama kontrole i revizije kroz kombinaciju digitalnih zapisa i fizičkog papirnog traga.

Ovakav izborni proces eksplicitno zavisi od ažurne baze birača, čiji će podaci biti pohranjeni na biometrijskim uređajima na biračkim mjestima, kao i od papirnih glasačkih listića koje birači popunjavaju. Važno je naglasiti da je potrebno da se svaki glasački listić, prilikom ubacivanja kroz skener, skenira i evidentira na način koji omogućava naknadnu provjeru, uključujući pohranu skenirane slike i pripadajućih zapisa u centralni sistem CIK-a BiH. Time bi se značajno smanjio prostor za manipulacije tokom brojanja, poput naknadnog dodavanja glasova određenim političkim subjektima ili proizvoljnog proglašavanja listića nevažećim, odnosno mijenjanja rezultata u korist pojedinih političkih subjekata.



Pilot projekti

U okviru Lokalnih izbora 2024. godine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) provela je četiri pilot-projekta s ciljem testiranja uvođenja novih izbornih tehnologija u realnim uslovima. Većina projekata realizovana je uz donatorsku podršku, pri čemu su donatori provodili postupke nabavke, dok je CIK bio nosilac procesa i korisnik rješenja.

Prvi pilot, uz podršku Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, odnosio se na autentifikaciju birača i prijenos rezultata s biračkih mjesta. EU je bila ugovarački organ i finansijer, a kao izvođači su navedene kompanije iBusiness i UNIS Telekom, zadužene za isporuku hardvera i integraciju sistema sa postojećom infrastrukturom CIK-a i IDDEEA-e.

Drugi pilot, u okviru projekta USAID SEI, obuhvatio je optičke skenere i automatsko brojanje listića na 145 biračkih mjesta u sedam izbornih jedinica. Javni poziv za nabavku objavio je Democracy International u ime USAID-a, a u završnom izvještaju CIK-a navodi se da su analiza i evaluacija rađene i na osnovu postizbornog pregleda “USAID/Smartmatic”, što potvrđuje uključenost kompanije Smartmatic u ovom pilotu.

Treći pilot odnosio se na biometrijsku identifikaciju birača u Brčko distriktu. Projekat je koordinirala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, koja je osigurala opremu i obuke, a u izvještaju CIK-a navodi se da je Smartmatic bio odabrani izvođač.
Četvrti pilot – video nadzor na 10 biračkih mjesta u Zenici, Sarajevu, Banjoj Luci, Istočnom Novom Sarajevu i Vlasenici – finansiran je iz budžeta CIK-a. Vrijednost nabavke iznosila je 29.652 KM s PDV-om, a kao dobavljač nakon javne nabavke naveden je Artco Group d.o.o. Sarajevo.

Pilot-projekti predstavljaju testnu fazu eventualnog šireg uvođenja izbornih tehnologija, uz različite modele finansiranja i implementacije kroz međunarodne partnere i domaće institucije.

Izvođač radova i tehnologije

U ranijem izvještaju CIK-a navodi se da je Misija OSCE-a u BiH za potrebe Pilot projekta 3, koordinirala saradnju između CIK-a i IDDEEA-e, isporučila uređaje za identifikaciju, te da su izbor izvođača i troškovio sigurani od međunarodnog donatora, dok je implementacija vođena putem OSCE Misije. U istom dokumentu CIK navodi da je “odabrani izvođač radova od strane OSCE Misije u BiH bila kompanija Smartmatic”. Periodični izvještaj CIK-a navodi da je Misija OSCE-a 02.10.2024. izvršila zvaničnu primopredaju opreme CIK-u nabavljene za Pilot projekat 3, a u izvještaju se navodi i količina uređaja, da su predstavnici Smartmatic-a učestvovali u prezentacijama i testiranjima, te da je dogovoreno da Smartmatic pripremi tehničke i sigurnosne specifikacije koje se CIK-u dostavljaju “putemOSCE-a”.

Smartmatic se spominje i u Pilot projektu 2, gdje CIK navodi da je, u okviru javnog poziva koji je objavio Democracy International kao implementator USAID SEI projekta, odabrana kompanija Smartmatic kao ponuđač koji je ispunio uslove, te da su USAID/SEI i Smartmatic bili uključeni u testiranja i obuke.

Novi detalji

U narednom tekstu donosimo detalje o studijskoj posjeti koju je organizovala Misija OSCE-a te šta je zaista bio fokus posjete i kakve veze ima gruzijski model te koja kompanija se nalazi u fokusu priče.
Poseban segment biće posvećen pripremi tehničkih specifikacija i tendera u BiH, angažmanu konsultantske kuće kao i ulozi jednog profesora.

Dolazimo i do ključnog potanja: Ko kontroliše izborni sistem – institucija ili dobavljač? Govorimo o značaju izvornog koda, riziku jednog modela, mogućnosti nezavisnog audita, kontroli nad nadogradnjama i zaštiti podataka birača.


(Vijesti.ba)