Evropa testirala novo superoružje: Sada se pravila mijenjaju

Philipp Kerth, glavni izvršni direktor i suosnivač kompanije, izjavio je za Resilience Media kako ovi koraci direktno pridonose izgradnji suverenih evropskih odbrambenih kapaciteta u trenutku kada protivnici poput Rusije na ratištima već koriste vlastite verzije superbrzog, dalekometnog naoružanja.

Hipersonično oružje, koje se godinama u odbrambenim krugovima smatralo dalekim i neizvjesnim konceptom, ponovno je u fokusu globalnih vojnih sila zbog dramatične promjene svjetskog poretka i potrebe za brzim odgovorom na tehnološki napredak protivničkih vojski. Hypersonica, sa sjedištem u Münchenu i ključnom podružnicom u Londonu, nastoji popuniti prazninu u evropskom arsenalu razvojem prvih specijalizovanih hipersoničnih projektila koji su projektovani unutar regije i isključivo za njezine potrebe. Dodatni motiv za osnivače predstavlja i potreba da Evropa do 2029. godine dobije prvu vlastitu suverenu hipersoničnu sposobnost, čime bi se smanjila ovisnost o vanjskim partnerima u nesigurnim geopolitičkim okolnostima.

Uspješno testiranje obavljeno je 3. februara u svemirskom centru Andøya u Norveškoj, gdje je prototip projektila pod oznakom HS1 ostvario domet veći od 300 kilometara i razvio brzinu veću od 7400 kilometara na sat. Prototip dug nekoliko metara i težak više od jedne tone bio je opremljen bezeksplozivnom napravom, a prema službenim navodima svi su sistemi tokom leta radili nominalno.

At over Mach 6 & ranges over 300km Hypersonica’s strike capability will challenge all the usual norms.Costing 80% less than big primes offerings & taking months not years to develop. Let’s hope that German/UK leadership sees this through to a Deep strike requirement 1/2 pic.twitter.com/Uo8UQIfBop

— Rt. Hon Ben Wallace (@BenWallace70) February 10, 2026

Za kompaniju koja je, prema najnovijim podacima, osnovana 2023. godine, ovo predstavlja golem tehnološki uspjeh jer je od prvog nacrta do samog testnog polijetanja prošlo svega devet mjeseci. Nova sredstva prikupljena u ovoj rundi finansiranja bit će usmjerena na razvoj prototipa u projektil punog obima, čija se serijska zrelost očekuje do 2029. godine, objavio je Focus.

"Uobičajeni programi razvoja projektila mogu trajati deset ili dvadeset godina, ali Evropa taj luksuz više nema", upozorio je Kerth, naglasivši kako je ovakva brzina razvoja bila moguća zahvaljujući drastičnoj promjeni tradicionalnog pristupa. Kao uzor je naveo kompaniju SpaceX Elona Muska koja je pokazala da se vrijeme i troškovi razvoja mogu smanjiti za čak 80 do 90 posto, prenosi Jutarnji list.

Za razliku od velikih odbrambenih korporacija, Hypersonica koristi model hardvera vođenog softverom koji omogućuje inžinjerima da kroz napredne simulacije uklone pogreške prije skupih testiranja na terenu. Ipak, Kerth je za njemačke medije priznao kako najveći tehnički izazov nije sam motor, već precizno manevrisanje pri ekstremnim brzinama zbog goleme toplote koja se pritom stvara.

Osnivači kompanije, fizičar Philipp Kerth i avionski inžinjer Marc Ewenz, upoznali su se tokom doktorskih studija na Univerzitetu u Oxfordu, gdje su doktorirali upravo na temi hipersoničnih sistema. Tamo su shvatili da se njihovi akademski interesi podudaraju s potrebom za vjerodostojnim odvraćanjem kao ključnim elementom za očuvanje evropskog prosperiteta. Kerth smatra kako je hipersonična tehnologija u Evropi bila zanemarena više od tri desetljeća te ističe kako NATO i evropske države sada šalju jasne signale o potražnji za ovakvim sistemima.

Iako Hypersonica trenutno raspolaže relativno skromnim budžetom u usporedbi s američkim konkurentima poput kompanije Castelion, koja je prikupila 350 miliona dolara, njihov iterativni model omogućuje im postizanje značajnih rezultata s manje kapitala. Ian Hogarth, partner u fondu Plural, objasnio je kako ovaj startup namjerno izbjegava ekstremno kapitalno intenzivne početke te se fokusira na postupno dokazivanje tehnologije.

Kompanija trenutno zapošljava 50 stručnjaka, a sljedeća velika prekretnica očekuje se već krajem prvog kvartala ove godine, kada su planirana testiranja projektila punog obima. Uspjeh ovog projekta mogao bi redefinisati način na koji Evropa pristupa razvoju visoke vojne tehnologije, dokazujući da manji i agilni timovi mogu parirati velikim državnim konzorcijima u utrci za tehnološku suverenost na nebu.


(Vijesti.ba)