Brazil preispituje trgovinski sporazum SAD i Argentine

Brazilske diplomate proučavaju dokument koji je Washington objavio u petak kako bi utvrdile opseg dogovora. Prema prvim procjenama, sporazum se čini širim od dozvoljenih okvira za bilateralne trgovinske aranžmane koje imaju članice Mercosura, navela su dva izvora.

Mercosur, kako bi ojačao pregovaračku moć bloka, ograničava koliko daleko njegove članice mogu ići u sklapanju vlastitih trgovinskih sporazuma s trećim državama.

Prošle godine, u jeku globalnih trgovinskih tenzija izazvanih politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Argentina je tražila i dobila privremeno proširenje izuzetaka od zajedničke vanjske carine Mercosura. Brazil i Argentina dobili su po 150 izuzetaka, dok su Urugvaj i Paragvaj dobili veće kvote.

Na upit o brazilskim provjerama, jedan argentinski zvaničnik je kazao da „smanjenja carina za američke proizvode spadaju u listu od 150 izuzetaka na koje Argentina ima pravo“.

Međutim, brazilski zvaničnici tvrde da novi sporazum SAD-a i Argentine zapravo obuhvata blizu 200 stavki.

- Vrlo pažljivo to analiziramo kako bismo bili pravedni - rekao je jedan od izvora.

Vlade Brazila i Urugvaja odbile su komentarisati slučaj, dok ministarstva vanjskih poslova Paragvaja i Argentine nisu odmah odgovorila na upite. Američki State Department također nije dao komentar.

Drugi izvor je naveo da bi sporazum mogao izazvati probleme i zbog necarinskih pitanja, poput pravila o porijeklu robe, standarda za usluge i tehničkih barijera u trgovini unutar Mercosura.

Isti izvor je ocijenio da potez argentinskog predsjednika Javiera Mileija, jednog od najbližih Trumpovih saveznika u regionu, da započne unilateralne pregovore s Washingtonom otežava uklapanje sporazuma u prošlogodišnje izuzetke Mercosura.

Na konferenciji za medije u petak, argentinski ministar vanjskih poslova Pablo Quirno rekao je da Mercosur ne može spriječiti države članice da sklapaju ovakve sporazume. Dodao je da bi Milei neke dijelove dogovora mogao provesti uredbom, dok bi širi trgovinski i investicioni sporazum zahtijevao odobrenje parlamenta.

Mercosur, osnovan prije 35 godina, suočava se s čestim napetostima jer članice nastoje samostalno širiti trgovinske veze. Do sada nijedna zemlja nije formalno sklopila paralelni sporazum izvan bloka.

Urugvaj je 2006. gotovo potpisao sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om, ali je odustao zbog straha od mogućeg isključenja iz Mercosura. Montevideo je kasnije pokušao pregovarati i s Kinom, što je izazvalo nezadovoljstvo Argentine, Brazila i Paragvaja.

Bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro je 2019. zaprijetio izlaskom iz Mercosura, optužujući blok da koči trgovinske ambicije Brazila, ali ni on ni njegov nasljednik Luiz Inacio Lula da Silva nisu poduzeli formalne korake u tom smjeru.

Na pitanje o mogućim posljedicama ako argentinski sporazum pređe dozvoljene granice, jedan brazilski zvaničnik je poručio: „Postoje pravila koja se moraju poštovati.“

- Ako se pokaže da je to zaista slučaj, morat ćemo sazvati Vijeće Mercosura i odlučiti kako će blok reagovati - dodao je.

Sljedeći samit Mercosura zakazan je za kraj juna u Asuncionu, kada Paragvaj predaje rotirajuće predsjedništvo Urugvaju.

(Vijesti.ba/Fena)