Iran na poštovanje odgovara poštovanjem, ne možemo podnijeti jezik sile

"Naše razmišljanje o nuklearnom pitanju temelji se na pravima predviđenim Sporazumom o neširenju nuklearnog oružja", napisao je Pezeshkian na društvenoj mreži X. 

"Iranski narod je uvijek odgovarao poštovanjem na poštovanje, ali ne može podnijeti jezik sile".

Iranski predsjednik opisao je nedavne indirektne pregovore kao "korak naprijed" i naglasio da njegova administracija podržava dijalog, ali insistira na očuvanju suvereniteta.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da Teheran neće odustati od obogaćivanja uranija za civilne svrhe, čak i ako to dovede do novih vojnih napada.

"Niko nema pravo da nam govori šta smijemo imati, a šta ne", rekao je Araghchi, dodajući da je američkim izaslanicima u Omanu poručio da "ne postoji drugi put osim pregovora".

Govoreći o američkom vojnom prisustvu u regionu, Araghchi je upozorio: "Strah je smrtonosni otrov u ovoj situaciji", komentarišući raspoređivanje američkih snaga koje je predsjednik Donald Trump nazvao "prekrasnom armadom".

S druge strane, najviši iranski vojni zvaničnici uputili su nova upozorenja o mogućem sukobu. General Abdolrahim Mousavi izjavio je da Iran "ne želi regionalni rat", ali je upozorio da bi napad na Iran imao ozbiljne posljedice.

"Agresori bi postali meta plamena regionalnog rata, što bi razvoj regiona vratilo godinama unazad", rekao je Mousavi, dodajući da Iran "ima potrebnu snagu i spremnost za dugotrajan rat sa SAD-om".

U međuvremenu, mnogi Iranci izražavaju skepticizam prema pregovorima, posebno zbog pogoršanja ekonomske situacije. Saman, zaposlen u privatnoj investicijskoj firmi u Teheranu, rekao je da pregovori traju decenijama bez rezultata.

"Imao sam 20 godina kada su počeli prvi pregovori sa Zapadom prije 23 godine. Naše najbolje godine su iza nas", rekao je. "Još je tužnije pomisliti da su neki mladi ljudi, rođeni u vrijeme tih pregovora, ubijeni tokom prošlomjesečnih protesta".

Iran se suočava s unutrašnjim tenzijama i protestima izazvanim ekonomskom krizom i političkim nezadovoljstvom. Vlasti tvrde da su proteste poticale strane sile, dok međunarodne organizacije za ljudska prava optužuju sigurnosne snage za masovna ubistva demonstranata.

Iranske vlasti tvrde da je tokom protesta poginulo 3.117 ljudi, dok aktivističke organizacije procjenjuju da je broj žrtava znatno veći. Ove podatke nije moguće nezavisno potvrditi.


(Vijesti.ba)