Ugovor o nuklearnom naoružanju ističe u četvrtak, šta dalje?!

Ovaj sporazum, koji potiče iz Hladnog rata, postavio je ograničenja za dvije vodeće nuklearne sile, a njegovo isticanje dolazi u vrijeme globalne napetosti i promjena američke vanjske politike.

Novi START ograničava obje zemlje na maksimalno 1.550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava i 800 lansirnih sistema i teških bombardera. Iako brojke i dalje omogućuju potencijalno uništenje cijele planete, sporazum je bio ključan instrument kontrole nuklearnog naoružanja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u septembru je predložio jednogodišnje produljenje sporazuma, a bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je da mu produženje „zvuči kao dobra ideja“. Ipak, u praksi nije došlo do konkretnih koraka, a stručnjaci smatraju da američka administracija nije uspjela implementirati jasnu strategiju. Jon Wolfsthal, stručnjak za globalni rizik u Federaciji američkih naučnika, kaže da bi jednostavan telefonski razgovor između Trumpa i Putina mogao omogućiti brzo produljenje sporazuma, ali do toga još nije došlo.

Daryl Kimball, direktor Udruge za kontrolu naoružanja, upozorava da trenutna američka administracija marginalizira karijerne diplomate i da odluke donosi samo mali broj ljudi, što otežava složene međunarodne pregovore. „Trump ima dobar instinkt po ovom pitanju, ali do sada nije uspio sprovesti koherentnu strategiju“, navodi Kimball.

Rusija je 2023. već obustavila ključnu komponentu Novog START-a koja dopušta inspekcije, dok su odnosi s administracijom predsjednika Joea Bidena dodatno pogoršani zbog rata u Ukrajini. Analitičari ističu da obje sile sada djeluju prema vlastitim interesima i da sporazum, iako formalno još postoji, u praksi gubi značaj.

Kineski faktor dodatno komplikuje situaciju. Novi START ne uključuje Kinu, čiji nuklearni arsenal i dalje brzo raste, premda znatno sporije od Sjedinjenih Država i Rusije. Trump je još tokom svog prvog mandata insistirao da Kina bude uključena u novi sporazum, a američki pregovarač simbolično je postavio praznu stolicu s kineskom zastavom na pregovorima.

Biden je nakon preuzimanja dužnosti 2021. pristao produžiti Novi START za pet godina, do 2026. godine. Ipak, politika američkih predsjednika prema nuklearnom naoružanju pokazuje veliki utjecaj individualnih stavova i ideologije. Trump je također ponovo pokušao pokrenuti diplomatske kontakte s Rusijom, dok su saveznici SAD-a poput Francuske i Velike Britanije razvili manje nuklearne arsenale, a zemlje poput Indije, Pakistana, Izraela i Sjeverne Koreje posjeduju nuklearno oružje, ali nisu dio međunarodnih sporazuma.

Stručnjaci upozoravaju da prestanak važenja Novog START-a ne znači automatski nuklearnu katastrofu, ali uklanja formalna ograničenja i povećava globalnu nesigurnost, jer dvije najveće nuklearne sile sada imaju slobodu za neograničeno raspoređivanje svojih arsenala.

(Vijesti.ba)