UNSA: Zaštititi stećke od negativnih utjecaja klimatskih promjena

Prof. dr. Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i dr. Edin Bujak sa Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu za Fenu kažu da je ovo prvi put da je naša najstarija visokoškolska ustanova nosilac jednog "Horizon Europe" projekta, što predstavlja jedan od vrhunaca akademskog postignuća u oblasti istraživanja i inovacija na području Evrope. Projektom upravlja tim sa Prirodno-matematičkog fakulteta, uz podršku stručnjaka sa Filozofskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti.

U središtu ovog interdisciplinarnog poduhvata je zaštita kulturne baštine, sa posebnim fokusom na srednjovjekovne kamene spomenike - stećke.

Kako su istakli Fenini sagovornici, glavni cilj je razviti inovativne strategije za očuvanje kamena od negativnih utjecaja klimatskih promjena, prirodnih nepogoda i zagađenja. Planirano je da na odabranim projektnim lokacijama stećci prođu kroz proces procjene stanja, direktne zaštite i konzervacije, što će poslužiti kao univerzalni model za buduće radove na sličnim spomenicima širom Evrope. Kroz spoj nauke o materijalima, arheologije i konzervatorske prakse, stećci postaju poligon za razvoj najsavremenijih rješenja u zaštiti kulturne baštine.

Od početka implementacije (2023. godina), tim je već uradio značajne poslove. Uspješno su provedene radionice "Social Lab" u Sarajevu, Splitu i Podgorici, gdje su prikupljeni podaci o društvenom značaju nekropola. Izvršena su prva 3D skeniranja i digitalizacija odabranih spomenika, a započet je i razvoj edukativnih alata. Također, urađen je monitroing i instalirani su senzori na odabranim nekropolama na području Bosne i Hercegovine s ciljem praćenja vremenskih utjecaja na stećke (Kopošići kod Ilijaša, Križevići kod Olova, Dugo polje na Blidinju, Ravanjska vrata na Kupresu, Radimlja kod Stoca ). Osim toga, urađena je procjena stanja spomenika i njihove ugroženosti od strane biodegradacije i drugih faktora na odabranim lokacijama, a sve s ciljem njihove buduće preventivne konzervacije.

- Vrhunac dosadašnjeg rada predstavlja organizacija Prve međunarodne STECCI konferencije u Beču, gdje su predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja o utjecaju klime na krečnjak - ističe dr. Bujak.

Iako UNSA predvodi proces, u projektu učestvuje mreža uglednih institucija iz cijele Evrope i to: Heritage Malta (Malta), Univerzitet Donja Gorica (Crna Gora), Universität für angewandte Kunst Wien (Austrija), Zentrum für soziale Innovation – ZSI (Austrija), Stiftung Preussischer Kulturbesitz – Rathgen Forschungslabor (Njemačka). Sveučilište u Splitu – Umjetnička akademija (Hrvatska), Univerzitet u Novom Sadu – Prirodno-matematički fakultet (Srbija), Institut Mines-Télécom (Francuska)

Dr. Bujak i dr. Drešković su najavili da će u drugoj polovini projekta fokus biti usmjeren na konkretnu primjenu rješenja na terenu. Do kraja implementacije planirano je uspostavljanje otvorenog repozitorija podataka koji će koristiti naučnicima širom svijeta, potom završetak konzervatorskih radova na pilot-lokacijama koristeći inovativne, ekološki prihvatljive materijale razvijene tokom projekta. Planirana je i izrada setova preporuka i akcionih planova za vlade i institucije za zaštitu naslijeđa kako bi se klimatska otpornost integrisala u upravljanje kulturnom baštinom. Također, počelo je i kreiranje dokumentarnih materijala i virtualnih tura koje će trajno zabilježiti stanje nekropola i osigurati njihovu globalnu vidljivost. Time će biti omogućemo bolje iskorištavanje stećaka u turističke i promotivne svrhe.

Planirano je i da do kraja projekta 2027. godine bude napravljena video igra za djecu kroz koju će moći učiti o stećcima i utjecaju klimatskih promjena na kulturnu baštinu. Na kraju će biti organizirana završna naučna konferencija na kojoj će biti predstavljeni krunski rezultati i smjernice za buduća istraživanja u oblasti zaštite kamene baštine.

- Ovaj uspjeh predstavlja bitan trenutak u jačanju međunarodnog ugleda Univerziteta u Sarajevu, koji se ovim projektom iz statusa partnera zvanično pozicionirao u rang vodećih evropskih koordinatora naučnih istraživanja. Činjenica da UNSA po prvi put samostalno upravlja konzorcijem unutar programa Horizon Europe potvrđuje da naša najstarija akademska institucija posjeduje administrativnu zrelost i naučni kredibilitet za najsloženije naučne izazove - zaključio je dr. Bujak.

(Vijesti.ba/Fena)