Mogu li agenti ICE-a odgovarati za ubistva u Minneapolisu?

Incidenti su se dogodili u okviru pojačane imigracijske kampanje administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Zvanične verzije događaja, prema kojima su agenti djelovali u samoobrani, dovode u pitanje lokalni zvaničnici Minnesote, pozivajući se na videosnimke očevidaca koje su, prema njihovim tvrdnjama, u suprotnosti s izvještajima savezne vlade. Zbog toga je Minnesota najavila mogućnost krivičnog gonjenja uključenih agenata.

Međutim, savezni službenici u pravilu uživaju imunitet od krivičnog progona na državnom nivou kada djeluju u okviru službene dužnosti. Taj imunitet važi samo ako su postupci bili ovlašteni saveznim zakonom te nužni i opravdani, navodi Reuters. Ukoliko bi država podigla optužnicu, agenti bi mogli tražiti prebacivanje postupka na savezni sud i pozvati se na imunitet. Da bi ga osporila, Minnesota bi morala dokazati da su postupci agenata bili izvan službenih ovlasti, objektivno nerazumni ili očito nezakoniti.

Savezni tužioci također imaju mogućnost podizanja optužnica u slučajevima smrtonosne upotrebe sile, ali su takvi postupci rijetki jer su kriteriji izuzetno strogi. Tužilaštvo bi moralo dokazati da je službenik svjesno prekršio zakon ili djelovao s krajnjom nepažnjom prema ustavnim ograničenjima svojih ovlasti.

Administracija predsjednika Trumpa do sada je branila postupke agenata. Zakon savezne države Minnesota dopušta policiji upotrebu smrtonosne sile samo ako bi razuman službenik procijenio da je ona neophodna radi zaštite sebe ili drugih od smrti ili teških tjelesnih povreda, dok savezni zakon postavlja slične standarde.

Osim pozivanja na imunitet, agenti se mogu braniti tvrdnjama da su djelovali u skladu s Ustavom, u samoobrani ili bez namjere da usmrte ili povrijede osobe. Također su zaštićeni od građanskih tužbi kroz institut kvalificiranog imuniteta, osim u slučajevima kada je jasno prekršeno ustavno pravo.

Ipak, porodice žrtava mogu tužiti saveznu vladu za naknadu štete na osnovu Saveznog zakona o odštetnim zahtjevima iz 1946. godine, koji omogućava potraživanje odštete za protupravnu smrt kada je šteta nastala djelovanjem državnih zaposlenika. Pravni stručnjaci upozoravaju da je riječ o ograničenom i često neefikasnom mehanizmu.

Prvi incident dogodio se 7. januara, kada je službenik ICE-a ustrijelio 37-godišnju Renee Good u njenom automobilu. Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) saopćilo je da je agent ispalio “odbrambene hice” nakon što je Good navodno pokušala da ga pregazi. Međutim, videosnimci koji kruže internetom, a čiju je autentičnost potvrdio Reuters, bacaju sumnju na takvo objašnjenje.

Drugi slučaj zabilježen je 24. januara, kada su agenti ICE-a usmrtili 37-godišnjeg Alexa Prettija. Prema navodima DHS-a, Pretti je prišao agentima s pištoljem i pružao otpor prilikom pokušaja razoružavanja. Nasuprot tome, videosnimci očevidaca prikazuju Prettija kako u ruci drži mobilni telefon dok pokušava pomoći demonstrantima koje su agenti oborili na tlo. Šef policije Minneapolisa Brian O’Hara izjavio je da je Pretti zakonito posjedovao pištolj.

(Vijesti.ba)