Pentagon okreće ploču: Kina više nije glavna prijetnja

Dokument, koji se objavljuje svake četiri godine, umjesto toga ističe da su sigurnost teritorije SAD-a i zapadne hemisfere glavni fokus Ministarstva odbrane, uz ocjenu da je Washington dugo zanemarivao „konkretne interese“ američkih građana.

Pentagon također navodi da će SAD pružati „ograničeniju“ podršku svojim saveznicima.

Strategija dolazi nakon prošlogodišnje objave Nacionalne sigurnosne strategije SAD-a, u kojoj se navodi da se Evropa suočava s „civilizacijskim kolapsom“ i u kojoj Rusija nije predstavljena kao prijetnja SAD-u. Moskva je tada poručila da je taj dokument „u velikoj mjeri usklađen“ s njenom vizijom.

Za poređenje, Nacionalna odbrambena strategija iz 2022. godine označila je „višedimenzionalnu prijetnju“ Kine kao najveći odbrambeni prioritet. U dokumentu iz 2018. godine „revizionističke sile“, poput Kine i Rusije, opisane su kao „centralni izazov“ po sigurnost SAD-a.

Dokument od 34 stranice, objavljen u petak, u velikoj mjeri potvrđuje političke stavove koje je administracija predsjednika Donalda Trumpa zauzela tokom prve godine svog povratka na vlast.

U tom periodu, Trump je zarobio predsjednika Venezuele Nicolása Madura, izveo napade na navodne narkobrodove u istočnom Pacifiku i Karibima, te je nedavno izvršio pritisak na američke saveznike u vezi s kupovinom Grenlanda.

Strategija ponavlja da će Pentagon „garantovati vojni i komercijalni pristup SAD-a ključnim teritorijama, posebno Panamskom kanalu, Zaljevu Amerike i Grenlandu“.

U dokumentu se također navodi da će pristup Trumpove administracije biti „fundamentalno drugačiji od grandioznih strategija ranijih posthladnoratovskih administracija“.

Dodaje se: „Van s utopijskim idealizmom; unutra s hladnim realizmom.“

Odnosi s Kinom trebaju se voditi kroz „snagu, a ne konfrontaciju“. Cilj „nije dominirati Kinom, niti je gušiti ili ponižavati“, navodi se u dokumentu.

Za razliku od prethodnih verzija strategije, Tajvan – samoupravni otok na koji polaže pravo Kina – ne spominje se. Ipak, dokument navodi da SAD želi „spriječiti bilo koga, uključujući Kinu, da bude u mogućnosti dominirati nad nama ili našim saveznicima“.

Krajem prošle godine SAD je najavio veliku prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara (8,2 milijarde funti), što je navelo Kinu da kao odgovor održi vojne vježbe oko otoka.

Strategija također poziva na veće „dijeljenje tereta“ među američkim saveznicima, navodeći da su partneri bili „zadovoljni“ time da Washington „subvencionira njihovu odbranu“.

Istovremeno se negira da to predstavlja zaokret ka „izolacionizmu“.

„Naprotiv, to znači fokusiran i istinski strateški pristup prijetnjama s kojima se naša država suočava“, navodi se, uz dodatak da SAD ne želi izjednačavati američke interese „s interesima ostatka svijeta – da je prijetnja osobi na drugom kraju svijeta ista kao i prijetnja Amerikancu“.

Umjesto toga, navodi se da će saveznici, posebno u Evropi, „preuzeti vodeću ulogu protiv prijetnji koje su za nas manje ozbiljne, ali za njih značajnije“.

Rusija, koja je prije gotovo četiri godine pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, opisana je kao „uporna, ali upravljiva prijetnja istočnim članicama NATO-a“.

Strategija također predviđa „ograničeniju“ ulogu SAD-a u odvraćanju Sjeverne Koreje. Južna Koreja je, kako se navodi, „sposobna preuzeti primarnu odgovornost“ za taj zadatak.

U govoru održanom ranije ove sedmice na Svjetskom ekonomskom forumu, kanadski premijer Mark Carney izjavio je da se stari svjetski poredak „neće vratiti“ i pozvao srednje sile – poput Južne Koreje, Kanade i Australije – da se udruže.

„Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nismo za stolom, na meniju smo“, rekao je Carney na skupu u Davosu.

To dolazi u trenutku kada je i francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio na „pomak prema svijetu bez pravila“.

(Vijesti.ba)