
Stopa nataliteta pala je na 5,63 rođenih na 1.000 stanovnika u 2025. godini, što je ispod dosadašnjeg minimuma iz 2023. godine od 6,39, saopćio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku Kine. Ovaj pad sugeriše da je blagi porast broja rođenih u 2024. bio izuzetak, a ne početak preokreta dugotrajnog trenda pada koji traje još od 2016. godine.
Istovremeno, kineska ekonomija je u 2025. ostvarila rast od 5%, u skladu s godišnjim ciljem vlade od „oko 5%“.
Rast potaknut izvozom, ali usporavanje krajem godine
Godišnji ekonomski rast potpomognut je snažnim izvozom, koji je nadoknadio trgovinske tenzije sa Sjedinjenim Američkim Državama i slabu domaću potrošnju. Kina je prošle godine ostvarila rekordni trgovinski suficit od 1,2 biliona dolara, uprkos povremenom trgovinskom ratu s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše CNN.
Međutim, podaci pokazuju i usporavanje ekonomije u posljednjem kvartalu, kada je rast iznosio 4,5% na godišnjem nivou – što je najsporiji kvartalni rast od kraja 2022. godine.
Zvaničnici su istakli „izuzetnu stabilnost“ ekonomije. Direktor Zavoda za statistiku Kang Yi izjavio je da je taj rezultat postignut uprkos „složenoj i ozbiljnoj situaciji, obilježenoj brzim promjenama u vanjskom okruženju i rastućim domaćim izazovima“.
Pad stanovništva i starenje društva
Podaci pokazuju da je prošle godine u Kini rođeno 7,92 miliona beba, dok je umrlo 11,31 milion ljudi, što znači da se ukupna populacija smanjila za 3,39 miliona. Broj stanovnika Kine, i dalje drugi najveći na svijetu iza Indije, iznosi oko 1,4 milijarde u 2025. godini.
Demografski trendovi predstavljaju ozbiljan izazov, jer se radno sposobno stanovništvo smanjuje, dok raste broj penzionera. U 2025. godini broj osoba starijih od 60 godina dostigao je 323 miliona, odnosno 23% ukupne populacije, što je povećanje od jednog procentnog poena u odnosu na 2024.
Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, čak polovina kineske populacije mogla bi biti starija od 60 godina do 2100. godine, što bi imalo dalekosežne posljedice po ekonomiju i geopolitičke ambicije zemlje.
Pokušaji vlade da podstakne rađanje
Pad nataliteta predstavlja udarac za napore Pekinga da preokrene posljedice decenija stroge politike kontrole rađanja, uključujući nekadašnju politiku „jednog djeteta“, koja je ukinuta 2016. godine.
Kineski predsjednik Xi Jinping više puta je govorio o potrebi „sigurnosti stanovništva“ i razvoju „kvalitetne populacije“. Vlada je prošle godine uvela godišnje novčane naknade za porodice s djecom mlađom od tri godine, pojednostavila procedure za sklapanje brakova i pokrenula program besplatnog javnog predškolskog obrazovanja.
Lokalne vlasti nude i dodatne podsticaje, uključujući porezne olakšice, pomoć pri kupovini i iznajmljivanju stanova, jednokratne novčane isplate i produženo porodiljsko odsustvo.
Stručnjaci, međutim, smatraju da će biti teško zaustaviti pad broja rođenih, s obzirom na visoke troškove odgoja djece, nezaposlenost među mladima i neravnomjernu raspodjelu obaveza u porodici, što posebno odvraća žene od osnivanja ili proširenja porodice.
Slaba potrošnja i neizvjesna budućnost
Iako je godišnji rast od 5% pokazao otpornost kineske ekonomije, ekonomisti upozoravaju na dubinske probleme: slabu potrošnju domaćinstava, deflatorne pritiske i veliku zavisnost od izvoza.
U decembru su maloprodajne prodaje porasle svega 0,9%, u odnosu na 1,3% u novembru, dok su ukupne investicije u nekretnine, industriju i infrastrukturu pale za 3,8% na godišnjem nivou – prvi takav pad u historiji mjerenja. Sektor nekretnina zabilježio je pad od čak 17,2%.
Jedna od rijetkih svijetlih tačaka ostaju snažna ulaganja u umjetnu inteligenciju, tehnologiju i finansijska tržišta.
Pogled unaprijed
Kineska vlada će u martu postaviti novi cilj ekonomskog rasta i predstaviti naredni petogodišnji plan razvoja. OECD prognozira da će rast kineske ekonomije usporiti na 4,4% u 2026. i 4,3% u 2027. godini, dok Međunarodni monetarni fond očekuje rast od oko 4,5% naredne godine.
Istovremeno, dio analitičara dovodi u pitanje tačnost zvaničnih podataka, tvrdeći da je stvarni rast u 2025. godini bio između 2,5% i 3%.
U narednom periodu pažnja će biti usmjerena na to koliko ambiciozan cilj rasta će Peking postaviti – i koliko snažno će pokušati potaknuti domaću potrošnju kao novi motor ekonomije.
(Vijesti.ba)