Šta će biti sa Grenlandom? Ovo su četiri moguća scenarija

Iako se očekivao najgori ishod, uključujući prijetnju prisilne aneksije i podsjećanje na prošlogodišnje poniženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući, do toga ipak nije došlo. Dvije strane su se uglavnom složile da se ne slažu, ali je odlučeno da se osnuje zajednička radna grupa za nastavak razgovora o budućnosti Grenlanda, piše njemački Tagesschau.

Vojno preuzimanje

Američki predsjednik Trump više puta spominje ovu mogućnost. Nema sumnje u sposobnost američke vojske da brzo zauzme otok, na kojem je SAD već vojno prisutan s oko 200 vojnika u svemirskoj bazi Pituffik, prema podacima danskog ministra vanjskih poslova.

To vjerovatno ne bi bilo dovoljno za brzu operaciju, pa bi se napad morao oslanjati na trupe dovedene izvana, pri čemu bi ključnu ulogu mogla imati Druga flota američke mornarice. Novi planovi za takvu operaciju navodno su u izradi, prema naredbi koju je Trump izdao nakon akcije hvatanja venecuelanskog vođe Nicolása Madura.

Međutim, napad na Grenland bio bi napad na članicu NATO-a, što bi aktiviralo klauzulu o uzajamnoj pomoći. Iako to ne podrazumijeva obaveznu vojnu reakciju drugih članica, stvorilo bi paradoksalnu situaciju u kojoj bi američki admiral morao voditi NATO operaciju protiv SAD-a, s obzirom na to da je SAD trenutno odgovoran za odbranu nordijskih zemalja.

Danska premijerka Mette Frederiksen naglašava da bi takav čin značio kraj NATO-a. Ovaj scenarij otvara i niz političkih pitanja za Trumpa, od sukoba s vlastitom strankom do rizika gubitka američkih baza u Evropi, a odluke o tome donosile bi se u Bijeloj kući, a ne u radnoj grupi s Danskom.

Kupovina otoka

Trump je jasno izrazio želju da posjeduje Grenland, govoreći o „stjecanju“. Washington je i ranije pokazivao interes za otok; nakon Drugog svjetskog rata američka vlada ponudila je Danskoj zlato u vrijednosti od 100 miliona dolara, ali do kupovine nije došlo.

Trump je tu ideju oživio tokom svog prvog mandata, a nakon pobjede na izborima 2024. godine ponovo ju je aktualizirao, iako je isprva naglašavao vojnu opciju. Prema američkim medijima, opciju kupovine kasnije je konkretizirao američki državni sekretar Marco Rubio, sugerirajući da su vojne prijetnje bile sredstvo pritiska.

New York Times je izvijestio da je Trump zatražio ažurirani plan za kupovinu otoka, dok je agencija Reuters navela da se razmatraju iznosi između 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku kako bi ih se uvjerilo da pristanu na pripajanje SAD-u. Kopenhagen i Nuuk takve su ponude brzo odbili.

Bivši danski ministar za Grenland, Tom Høyem, rekao je za NDR Info: „Ko vjeruje da se Grenlanđani mogu kupiti, ne poznaje grenlandsku dušu.“ Naglasio je stoljetne, često i porodične veze s Danskom te vlastiti kulturni identitet, zbog čega se novčane ponude smatraju uvredljivim.

Grenland je samoupravni dio Kraljevine Danske, ali ima pravo proglasiti nezavisnost putem referenduma, što bi mogao biti korak ka dobrovoljnom priključenju SAD-u. O toj je mogućnosti nedavno spekulirao američki senator John Kennedy. Čini se da SAD pokušava stvoriti razdor između Grenlanda i Danske poticanjem antidanskih osjećaja.

Danska televizija DR izvijestila je da vlada sumnja na uključenost američkih građana u tajne operacije utjecaja na Grenlandu. Osim toga, Trump je imenovao posebnog izaslanika za Grenland, koji je najavio direktne razgovore s Grenlanđanima o pripajanju SAD-u.

Ipak, uprkos rastućoj želji za nezavisnošću od Danske, ankete provedene prošlog proljeća pokazale su da se oko 85 posto Grenlanđana protivi pripajanju SAD-u. Široka koalicijska vlada, formirana nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, smatra se jasnim znakom odbijanja te ideje.

Pritisci iz SAD-a zapravo su dodatno približili Grenland Danskoj. Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen izjavio je: „Ako se moramo odlučiti ovdje i sada: tada biramo Dansku, Dansko Kraljevstvo, NATO i EU.“ Zbog toga se referendum čini malo vjerovatnom opcijom za SAD.

Jačanje vojne prisutnosti na Arktiku

Sporazum iz 1951. godine dopušta američkim oružanim snagama korištenje Grenlanda u zamjenu za njegovu odbranu. Iako je SAD izgradio brojne baze, većina ih je zatvorena, ali ugovor omogućava da u svakom trenutku pojačaju svoju vojnu prisutnost.

Čini se da to Trumpu nije dovoljno, jer svoje zahtjeve opravdava prijetnjom iz Kine i Rusije. Kako bi se odgovorilo na te sigurnosne izazove, nekoliko članica NATO-a založilo se za jaču prisutnost Saveza u regiji. Ove sedmice trebala bi početi zajednička izviđačka misija više država, uključujući i Bundeswehr, s ciljem ispitivanja uslova za vojnu podršku Danskoj.

Danska također planira proširiti svoju vojnu prisutnost na otoku u saradnji s NATO partnerima. Trenutno je tamo stacionirana jedinica Arktičke komande, čija je snaga 2015. godine procijenjena na 60 ljudi, kao i patrolna stanica s izviđačkom jedinicom koja koristi pseće zaprege.

NATO je nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu ponovo prepoznao strateški značaj Arktika i pojačava svoje aktivnosti u regiji. Ostaje otvoreno pitanje da li je jačanje prisutnosti stvarni cilj SAD-a ili im ni to nije dovoljno – a odgovor na to možda ne zavisi samo od vojnih razmatranja.

(Vijesti.ba)