Milijarderi bježe iz Kalifornije zbog najavljenog poreza na superbogate

Riječ je o prijedlogu koji je krajem oktobra predstavio sindikat zdravstvenih radnika SEIU-UHW, a koji predviđa jednokratni porez na bogatstvo od pet posto za pojedince čija neto vrijednost iznosi milijardu dolara ili više. Ako bi birači ovu mjeru odobrili na referendumu u novembru, država bi prikupila procijenjenih 100 milijardi dolara od oko 200 milijardera koji su imali prebivalište u Kaliforniji na dan 1. januara 2026. godine.

Milijarderi napuštaju Kaliforniju

Kako piše Financial Times, dio poznatih milijardera promijenio je prebivalište neposredno prije Nove godine, a sve ukazuje na to da je razlog strah od novog poreza. Suosnivač Googlea Sergey Brin preselio je sjedišta svojih 15 kompanija u Miami, a američki mediji navode da je za novu nekretninu na Floridi izdvojio 173,4 miliona dolara.

Sličan potez povukao je i drugi suosnivač Googlea, Larry Page. Prema pisanju New York Timesa, više od 45 kalifornijskih kompanija povezanih s Pageom nedavno je podnijelo zahtjev za prestanak poslovanja ili preseljenje iz države. Fond za koji se navodi da stoji iza Pagea kupio je imanje vrijedno 71,9 miliona dolara u miamijskoj četvrti Coconut Grove, u blizini Brinove rezidencije.

Posljednjeg dana 2025. godine, u ranim jutarnjim satima, kompanija milijardera i tehnološkog investitora Petera Thiela objavila je da je potpisala ugovor o zakupu novih poslovnih prostora u Miamiju. Nekoliko sati kasnije, investicijska firma rizičnog kapitala Craft Ventures, čiji je suosnivač milijarder David Sacks, otvorila je ured u Austinu, u saveznoj državi Teksas.

Podijeljeni demokrati

Prijedlog poreza izazvao je ozbiljne podjele unutar kalifornijske tehnološke elite i Demokratske stranke. Kongresnik Ro Khanna, koji predstavlja Silicijsku dolinu, podržao je ovu mjeru, dok se guverner Kalifornije Gavin Newsom svrstao uz tehnološke lidere koji joj se protive.

„Newsom se izjasnio protiv toga, ali nemojte očekivati da će predvoditi ikakve parade“, izjavio je Dan Schnur, profesor na Institutu za vladine studije Univerziteta Berkeley. „Ovo je pitanje koje Demokratsku stranku dijeli tačno po sredini.“

Zagovornici poreza tvrde da bi se njime nadoknadili gubici u federalnom finansiranju koji najviše pogađaju obične građane. Suzanne Jimenez, šefica kabineta sindikata SEIU-UHW, navodi da bi najveći dio prihoda bio usmjeren na popunjavanje rupa u zdravstvenom sistemu nastalih nakon smanjenja potrošnje u zakonima koje je donijela administracija predsjednika Donalda Trumpa.

„Ako ne učinimo ništa, idemo prema kolapsu zdravstvenog sistema u Kaliforniji, a to ima stvarne posljedice“, upozorava Jimenez. „Hitne službe će se zatvarati, bolnice će prestajati s radom, a starije osobe i veterani izgubit će pristup njezi.“ Ona dodaje da su tvrdnje o masovnom egzodusu milijardera pretjerane, ističući da je formalno uspostavljanje prebivališta izvan države složen i dugotrajan proces.

Otpor iz Silicijske doline

Protivnici prijedloga, među kojima je i David Sacks, smatraju da se radi o obliku tiranije jer se porez ne bi odnosio na prihod, već na ukupnu vrijednost imovine – od dionica do umjetnina. „Ovo nije jednokratan porez“, rekao je Sacks u svom podcastu. „Ovo je zapljena imovine, zapljena privatnog vlasništva. Time se stvara presedan da se može odabrati neka grupa ljudi i oduzeti imovina zato što su politički nepopularni.“

S druge strane, Darien Shanske, profesor prava na Univerzitetu UC Davis i jedan od autora prijedloga, objašnjava da je porez tako koncipiran jer se bogatstvo većine milijardera nalazi upravo u dionicama i drugoj nematerijalnoj imovini. „Tvrdnje da je ovo tiranija ili da je neizvodivo jednostavno ne stoje“, poručuje Shanske.

Zanimljivo je da je podršku porezu dao i Jensen Huang, izvršni direktor kompanije Nvidia, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 155 milijardi dolara. Huang je izjavio da bi mu bilo „sasvim u redu“ platiti potencijalni porezni račun od 7,75 milijardi dolara. „Odabrali smo živjeti u Silicijskoj dolini i kakve god poreze žele primijeniti, neka bude tako“, rekao je.

Newsom između dvije vatre

Guverner Newsom, koji već godinama ima bliske veze s tehnološkim sektorom, upozorava da bi ovakvi prijedlozi mogli dodatno otjerati kompanije i poduzetnike iz Kalifornije. Posljednjih godina državu su već napustile velike kompanije poput Chevrona, Tesle, SpaceX-a i Hewlett Packard Enterprisea.

Advokat Alex Spiro, koji zastupa Elona Muska, uputio je pismo guverneru Newsomu u kojem prijeti ustavnom tužbom ukoliko mjera bude usvojena. „Naši klijenti žele ostati u Kaliforniji i nastaviti doprinositi njenoj ekonomiji i društvenom životu, ali neće ostati ako budu izloženi neustavnoj konfiskaciji svog bogatstva“, naveo je Spiro.

U međuvremenu je formiran i politički odbor pod nazivom „Stop the Squeeze“, koji je pokrenuo investitor rizičnog kapitala Ron Conway, inače poznat kao Newsomov saveznik.

Šta slijedi?

Prije nego što se prijedlog nađe pred biračima, sindikat SEIU-UHW mora prikupiti 875.000 potpisa kako bi se mjera uvrstila na glasački listić u novembru. Ukoliko bude usvojena, porez bi počeo da se naplaćuje 2027. godine, uz mogućnost otplate tokom pet godina.

Uprkos snažnom otporu, Suzanne Jimenez tvrdi da je „apsolutno uvjerena“ u uspjeh inicijative i vjeruje da bi se čak i guverner Newsom mogao predomisliti. „Ne postoji drugo realno rješenje za prikupljanje 100 milijardi dolara“, poručila je, upozoravajući da bi u suprotnom moglo doći do otpuštanja čak 145.000 zdravstvenih radnika.

(Vijesti.ba)