11.01.2026 / 20:39 Svijet - Video

Krvavi protesti u Iranu: Režim prijeti, SAD razmatra vojnu opciju

Krvavi protesti u Iranu: Režim prijeti, SAD razmatra vojnu opciju
Foto: BBC
Iran je upozorio da će uzvratiti ako bude napadnut od strane SAD-a, dok izvještaji iz izvora BBC-ja sugeriraju da je nekoliko stotina demonstranata do sada ubijeno, a stotine su ranjene.

Demonstranti su ponovo prkosili smrtonosnom obračunu vlasti, a šef iranske policije izjavio je na državnoj televiziji da je odgovor vlade dodatno pojačan.

Ljekari u dvije bolnice rekli su BBC-ju da je u periodu od dva dana dopremljeno više od 100 tijela. Strahuje se da je ukupni broj poginulih na nivou cijele zemlje znatno veći. Američka organizacija Human Rights Activist News Agency (HRANA) navodi da je potvrdila smrt 490 demonstranata i 48 pripadnika sigurnosnih snaga.

Prema navodima te agencije, tokom dvije sedmice nemira pritvoreno je još 10.600 ljudi.

SAD su zaprijetile napadom na Iran zbog ubistava demonstranata, a predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da SAD „stoje spremne pomoći“, dok Iran, kako je rekao, „gleda ka SLOBODI“.

Trump nije precizirao šta SAD razmatraju. Zvaničnik je za američkog medijskog partnera BBC-ja, CBS, rekao da je Trump upoznat s opcijama za vojne udare na Iran.

Druge mogućnosti uključuju jačanje antivladinih izvora na internetu, korištenje cyber-oružja protiv iranske vojske te uvođenje dodatnih sankcija, naveli su zvaničnici za Wall Street Journal.

Predsjednik iranskog parlamenta upozorio je da bi, u slučaju američkog napada, i Izrael i američki vojni i brodski objekti u regionu postali legitimne mete.

Protesti su započeli u glavnom gradu Teheranu zbog naglog rasta inflacije, a sada uključuju i zahtjeve za okončanjem klerikalne vlasti vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija.

Iranski državni tužilac rekao je da će se svako ko protestuje smatrati „neprijateljem Boga“ – krivičnim djelom koje nosi smrtnu kaznu – dok je Hamnei demonstrante nazvao „gomilom vandala“ koji žele „ugoditi“ Trumpu.

Osoblje u nekoliko bolnica reklo je BBC-ju da su posljednjih dana preplavljeni ranjenima i mrtvima.

BBC Persian je potvrdio da je u jednu bolnicu u gradu Raštu u petak navečer dopremljeno 70 tijela, dok je zdravstveni radnik u bolnici u Teheranu rekao BBC-ju:

„Oko 38 ljudi je umrlo. Mnogi su umrli čim su stigli na hitne krevete… direktni hici u glave mladih ljudi, u njihova srca također. Mnogi nisu ni stigli do bolnice.“

Izvori unutar Irana rekli su BBC Persianu da policajci u civilu ciljano napadaju osobe koje snimaju proteste ili su same.

BBC i većina drugih međunarodnih medija ne mogu izvještavati iz Irana, a iranska vlada je od četvrtka uvela gašenje interneta, što otežava pribavljanje i provjeru informacija.

Ipak, pojavili su se neki snimci, uključujući video koji prikazuje redove vreća s tijelima u području Kahrizak u Teheranu. Slike koje je vidio BBC prikazuju oko 182 zamotana ili prekrivena tijela, od kojih mnoga leže na otvorenom.

Nekoliko videozapisa koje je BBC Verify potvrdio kao nedavne prikazuju sukobe demonstranata i sigurnosnih snaga u Mašhadu, drugom najvećem gradu u Iranu.

Maskirani demonstranti mogu se vidjeti kako se zaklanjaju iza kontejnera i lomača, dok se u daljini nalazi red sigurnosnih snaga. Vozilo koje izgleda kao autobus zahvaćeno je plamenom.

Čuju se višestruki pucnji, kao i zvukovi lupanja po loncima i tiganjima.

Figura koja stoji na obližnjem pješačkom mostu, čini se, ispaljuje više hitaca u nekoliko smjerova, dok se nekoliko ljudi sklanja iza ograde.

U Teheranu, potvrđeni video od subote navečer prikazuje demonstrante kako preuzimaju ulice u četvrti Gisha, zvuke lupanja po posuđu na trgu Punak, te masu koja maršira i poziva na kraj klerikalne vlasti u četvrti Heravi.

Iranski predsjednik Masoud Pezeškijan optužio je SAD i Izrael za nemire.

„Obučili su određene pojedince unutar zemlje i u inostranstvu, doveli teroriste izvan zemlje, zapalili džamije i napali pijace i esnafe u Raštu, zapalivši bazar“, rekao je bez iznošenja dokaza.

Međutim, snimci koje su potvrdili BBC Persian i BBC Verify prikazuju pripadnike sigurnosnih snaga kako pucaju na okupljene demonstrante u više područja, uključujući Teheran, zapadnu provinciju Kermanšah i južnu regiju Bušer.

Više potvrđenih videozapisa snimljenih prošlog vikenda u centru zapadnog grada Ilama također prikazuju sigurnosne snage kako pucaju prema bolnici Imam Homeini, gdje je grupa demonstranata održavala skup.

Pristup internetu u Iranu uglavnom je ograničen na domaći intranet, s vrlo ograničenim vezama prema vanjskom svijetu. Tokom trenutnog vala protesta, vlasti su po prvi put ozbiljno ograničile i tu mrežu.

Jedan stručnjak rekao je BBC Persianu da je gašenje interneta teže nego tokom protesta „Žene, život, sloboda“ 2022. godine.

Istraživač interneta Alireza Manafi rekao je da je jedini vjerovatan način povezivanja s vanjskim svijetom putem Starlink satelita, ali je upozorio korisnike na oprez jer bi takve veze mogle biti praćene od strane vlasti.

Šahov sin poručuje demonstrantima: ‘Uskoro ću biti uz vas’

U nedjelju je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha u egzilu koji živi u SAD-u i čiji povratak demonstranti traže, poručio demonstrantima da je Trump „pažljivo posmatrao vašu neizrecivu hrabrost“, u objavi na društvenim mrežama.

„Vaši sunarodnici širom svijeta s ponosom uzvikuju vaš glas“, napisao je, obećavši: „Znam da ću uskoro biti uz vas.“

Pahlavi je tvrdio da se Islamska Republika suočava s „ozbiljnim nedostatkom plaćenika“ i da su „mnoge oružane i sigurnosne snage napustile svoja radna mjesta ili odbile naređenja da guše narod“. BBC nije mogao potvrditi ove tvrdnje.

Pozvao je ljude da nastave proteste u nedjelju navečer, ali da ostanu u grupama ili među masom i da ne „ugrožavaju svoje živote“.

Amnesty International saopćio je da analizira „uznemirujuće izvještaje da su sigurnosne snage od četvrtka pojačale nezakonitu upotrebu smrtonosne sile protiv demonstranata“.

Ovi protesti su najrašireniji od ustanka 2022. godine, koji je izbio nakon smrti u pritvoru Mahse Amini, mlade Kurdkinje koju je privela moralna policija zbog navodnog nepravilnog nošenja hidžaba.

Prema organizacijama za ljudska prava, tokom nekoliko mjeseci tada je ubijeno više od 550 ljudi, a 20.000 je pritvoreno od strane sigurnosnih snaga.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo