Umjetna inteligencija povećava potražnju za bakrom, potrebni novi rudnici

Bakar se već dugo široko koristi u građevinskoj, transportnoj, tehnološkoj i elektronskoj industriji, jer je jedan od najboljih provodnika električne energije, otporan je na koroziju te se lako oblikuje i obrađuje.

Iako je industrija električnih vozila tokom protekle decenije povećala potražnju za bakrom, sektori umjetne inteligencije, odbrane i robotike zahtijevat će još veće količine ovog metala u narednih 14 godina, zajedno s tradicionalnom potražnjom potrošača za klima-uređajima i drugim uređajima koji troše velike količine bakra, navodi se u izvještaju S&P Globala.

Prema izvještaju, globalna potražnja će do 2040. godine dostići 42 miliona metričkih tona godišnje, u odnosu na 28 miliona metričkih tona u 2025. godini. Bez novih izvora snabdijevanja, gotovo četvrtina te potražnje vjerovatno neće biti zadovoljena.

- Osnovni faktor rasta potražnje je elektrifikacija svijeta, a bakar je metal elektrifikacije - rekao je za Reuters Dan Yergin, potpredsjednik S&P Globala i jedan od autora izvještaja.

Umjetna inteligencija predstavlja značajno područje rasta za potražnju bakra, s više od 100 novih projekata podatkovnih centara prošle godine, ukupne vrijednosti nešto manje od 61 milijardu dolara, izvijestio je Reuters prošlog mjeseca.

Izvještaj također navodi da će rat u Ukrajini, kao i odluke Japana, Njemačke i drugih zemalja da povećaju izdvajanja za odbranu, dodatno podstaći potražnju za bakrom.

Gotovo svaki elektronski uređaj sadrži bakar. Čile i Peru su najveći proizvođači bakra, dok je Kina najveći prerađivač. Sjedinjene Američke Države, koje su uvele carine na neke vrste bakra, svake godine uvoze oko polovinu svojih potreba.

(Vijesti.ba / FENA)