Trump nudi svakom stanovniku Grenlanda po milion dolara?

Analitičari nizozemskog finansijskog koncerna Rabobank čak su objavili argumentovanu procjenu da bi Amerikanci za Grenland mogli ponuditi 50 milijardi dolara.

Odnosno oko milion dolara za svakog od oko 50.000 Grenlanđana, prenosi danski news portal BT, a prenosi Index.

"Iako se direktno američko vojno preuzimanje čini malo vjerovatnim, diplomatski manevar je druga stvar. Trumpov pristup često se opisivao kao 'previše batine, premalo mrkve'. U slučaju Grenlanda, mogli bismo vidjeti malo više mrkve", stoji na web stranici Rabobanka.

Niko od komentatora ne vjeruje da je ovakva transakcija realistična, ali gotovo svi ističu da će malo ko ostati ravnodušan na ovu privlačnu ponudu koja podstiče na razmišljanje. Osim toga, danski ustav i zakoni predviđaju mogućnost osamostaljenja Grenlanda.

BT čak prenosi zanimljivu izjavu danskog preduzetnika Martina Thorborga: "Ako Grenlanđani zaista dobiju dobru ponudu da prihvate američke pasoše, bilo bi sasvim razumljivo da je prihvate. Mi Danci ne bismo ih trebali sprječavati u tome".

Među ostalim danskim i grenlandskim zvaničnicima, mogućnost prodaje odlučno je u razgovoru za CBS News odbacila Avaaraq Olsen, gradonačelnica Nuuka, glavnog grada Grenlanda: "Osjećamo da se s nama ne postupa kao s narodom koji živi u vlastitoj zemlji. Tretiraju nas kao predmet na prodaju, što je uvredljivo. Stvarno želimo to prekinuti".

"Odbili smo sve američke ponude"

"Naš svijet nije isti otkako su prije godinu dana sletjeli prvi Trumpovi avioni (misli na posjet Trumpovog sina Grenlandu u januaru 2025. godine, op.a.). Odbili smo sve američke ponude još u proljeće prošle godine", dodala je Olsen.

Međutim, čini se da su američki pritisak i prijetnja aneksijom izazvali razdor među grenlandskim i danskim liderima. Na sastanku Odbora za vanjsku politiku danskog i grenlandskog parlamenta u utorak pojavio se prijedlog za uspostavljanje direktnog dijaloga između Nuuka i Washingtona, bez učešća Danske.

To bi bilo protivno danskom ustavu, koji nalaže da danska vlada provodi vanjsku politiku u cijelom kraljevstvu. U praksi to znači da se grenlandska ministrica vanjskih poslova ne može sastati sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom bez danskog ministra vanjskih poslova.

Prijedlog je navodno stigao iz redova grenlandske opozicije, koja se i inače zalaže za nezavisnost, ali dnevni list Jyllands-Posten piše da je danske lidere iznenadila podrška zastupnika vladajuće koalicije.

"Mi Grenlanđani smo odrasli ljudi. Imamo parlament. Imamo ministre koji mogu govoriti u naše ime. Da, možemo sami razgovarati s drugim zemljama bez držanja za ruke s danskim ministrima", rekla je za dansku javnu radioteleviziju Pipaluk Lynge, predsjednica Odbora za vanjsku politiku i sigurnost grenlandskog parlamenta.

Na pomenutom sastanku, piše Jyllands-Posten, vladala je veoma loša atmosfera i pojavile su se optužbe s grenlandske strane da im danski lideri uskraćuju relevantne informacije. Sastanak je održan na Teamsu i trebao je trajati sat vremena, ali vidjevši da se rasprava pretvara u svađu, jedan po jedan danski zastupnik je odustajao.

"Čemu su služile tako agresivne izjave?"

Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt tvrdi da je već uspostavila direktnu liniju komunikacije sa SAD-om.

Za grenlandske novine Sermitsiaq rekla je sljedeće: "Grenland treba SAD, a SAD treba Grenland kada je u pitanju sigurnost na Arktiku. Čemu su služile tako agresivne izjave? Mi smo prijatelji i saveznici. Nadam se da će sastanak sa SAD-om sljedeće sedmice dovesti do normalizacije odnosa".

Danska vlada izložena je i kritikama opozicionih političara, koji smatraju da je premijerka Mette Frederiksen trebala zauzeti čvršći stav prema Trumpovim pretenzijama. Lider desničarske Danske narodne partije Morten Messerschmidt smatra da uopće nema razloga za sastanak danskog i američkog ministra vanjskih poslova, najavljenog za narednu sedmicu.

"Nemamo o čemu razgovarati s ljudima koji nam prijete. Jedino s čime se Trump treba suočiti jeste potpuno jasno odbijanje njegovih zahtjeva. Ako bi Putin poželio uzeti Bornholm (danski otok u Baltičkom moru, op.a.), bismo li tražili sastanke s ruskim ministrom vanjskih poslova?", rekao je Messerschmidt.

(Vijesti.ba)