CIK danas odlučuje o načinu ponavljanja izbora u RS

CIK je Ministarstvu finansija i trezora BiH poslao zahtjev za osiguranje 600.000 KM neophodnih za provedbu ponovnih prijevremenih izbora.

Ahmet Šantić, koji trenutno mijenja predsjednika CIK-a, za Detektor je pojasnio da se trebaju prvo osigurati sredstva kako bi se krenulo u proceduru ponovnih prijevremenih izbora, a rok za njih je 15 dana od dana odluke o raspisivanju izbora.

“Prva aktivnost koja slijedi nakon što dobijemo novac, CIK donosi takozvani rokovnik aktivnosti, znači sve operativne aktivnosti u daljnjoj provedbi izbora. A jedna od aktivnosti u tom rokovniku jeste i period izborne kampanje koja će se tačno naznačiti u kojem periodu će se ta kampanja moći održavati”, naveo je Šantić.

Kako je rekao, period kampanje za redovne izbore je mjesec dana, ali za ove ponovljene će biti kraći rokovi. Pored toga, donijet će se odluke i o biračkim odborima, kao i izbornoj šutnji.

Najavio je da će se danas održati sjednica CIK-a, na kojoj će se donijeti podzakonski akti kao pravni okvir za ponovljene izbore.

Prema Izbornom zakonu, u periodu preuranjene izborne kampanje zabranjeno je vođenje izborne kampanje u elektronskim, online i štampanim medijima i putem društvenih mreža, ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje. Ova zabrana ne odnosi se na organizovanje zakonitih zvaničnih skupova organa i događaja političkih subjekata u svrhe koje nisu kampanja.

Kandidatima i pristalicama političkih stranaka nije dozvoljeno koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje.

Hasan Kamenjaković, portparol Koalicije “Pod lupom”, kazao je da zakon nije definisao izbornu kampanju u ponovljenim izborima.

“Ako nije zabranjena, ova izborna kampanja vjerovatno je moguća, ali znat ćemo kada zvanično CIK donose odluku o samom rasporedu izbornih aktivnosti”, rekao je Kamenjaković.

Odluka da se ponove izbori donesena je zbog nepravilnosti koje su i ranije utvrđivane. Mišo Krstović, šef Sektora za pravne poslove i upravno rješavanje, tokom ranije sjednice je kazao da je CIK utvrdio niz nepravilnosti, između ostalog manipulacije i krivotvorenje potpisa, zbog kojih je potrebno ponoviti izbore.

“Utvrđeno je da su u pojedinim biračkim mjestima jednom kandidatu dodavani glasovi, drugom oduzimani. U postupku je utvrđeno da je 908 birača glasalo bez validnog identifikacionog dokumenta”, rekao je.

Ta biračka mjesta su u izbornim jedinicama Prijedor, Laktaši, Banja Luka, Doboj, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Milići.

Za izborne krađe na izborima u BiH, na onim biračkim mjestima na kojima su i ove godine uočene nepravilnosti, vode se sudski postupci, ali proces zbog dugog trajanja ne utječe na prevenciju činjenja ovog djela.

Za krađu glasova na izborima u Doboju 2020. godine sudski postupci još uvijek nisu pravosnažno okončani.

Transparency International u BiH, koji prati ove postupke, u analizi iz augusta 2025. godine je naveo kako je, bez da su donesene pravosnažne presude, u predmetima koji se vode utvrđeno da se krađa glasova odvijala dopisivanjem glasova birača koji nisu izašli na izbore ili umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska.

U većini prvostepenih presuda koje je Transparency analizirao, Sud navodi da utvrđena činjenica da je došlo do falsifikovanja izbornih rezultata ne može automatski značiti krivičnu odgovornost članova izborne administracije.

Pored izbornih krađa, prijevremeni izbori nisu održani bez govora koji uključuje mržnju, a koji se koristio svakodnevno. Najčešći pojedinačni izvor bio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, pokazuje monitoring predizborne kampanje Detektora.

Zbog toga je CIK kaznio novčanom kaznom od 30.000 KM političku stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik. Dodik je u obraćanju rekao da Istočno Sarajevo, gdje je skup održan, ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju.

“Pustite vi te priče, isti smo ljudi. Nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina”, kazao je Dodik obraćajući se na skupu.

Izbori za predsjednika RS-a su održani 23. novembra prošle godine, a birao se predsjednik iz reda srpskog naroda, pošto je odlukom CIK-a prestao mandat Dodiku nakon što je osuđen na godinu dana zatvora i izrečena mu je mjera zabrane vršenja političke funkcije u trajanju od šest godina.

Dodik je pravosnažnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

(Vijesti.ba/Detektor)