Društveni, politički i ekonomski potresi: Ovi su događaji obilježili 2025. u BiH

Krenulo je to od povećanja minimalne plate na 1.000 KM, preko tragedije u Brčkom i Tuzli, obilježavanja 30. godišnjica genocida u Srebrenici i Dejtonskog sporazuma, gašenja Al Jazeere Balkans i smrti Halida Bešlića, do dolaska Frontexa, arbitražnih sporova, femicida, prijevremenih izbora u entitetu Republika Srpska i spora oko Trgovske gore, događaji koji su oblikovali sliku zemlje i otvorili nova pitanja njenog puta ka Evropskoj uniji.

Minimalna plata 1.000 KM

Od 1. januara 2025. godine minimalna plaća u Federaciji BiH povećana je sa 619 KM na 1.000 KM. Ova odluka je donesena nakon pregovora između sindikata, poslodavaca i vlasti, a predstavljena je kao mjera za poboljšanje životnog standarda radnika. Sindikalne organizacije pozdravile su odluku, ističući da ona predstavlja historijski iskorak u zaštiti radničkih prava. Poslodavci su, međutim, upozoravali da će povećanje minimalne plate izazvati dodatne troškove i ugroziti konkurentnost privrede. Javnost je odluku dočekala s podijeljenim mišljenjima, dio građana je vidio priliku za bolji životni standard, dok su drugi izražavali sumnju u održivost mjere. Usvajanje minimalne plate od 1.000 KM otvorilo je široku raspravu o ekonomskoj održivosti i fiskalnim kapacitetima države. Dok su radnici očekivali poboljšanje uvjeta života, privrednici su upozoravali na moguće zatvaranje manjih firmi i rast sive ekonomije. Odluka je time postala jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja godine, sa dugoročnim implikacijama na tržište rada i privredni razvoj BiH.

Pronađeno 31 dijete u kući u Brčkom

U februaru 2025. godine policija i socijalne službe u Brčkom otkrile su kuću u kojoj je bilo smješteno 31 dijete bez adekvatnih uvjeta života. Djeca su pronađena u skučenom prostoru, bez osnovne higijene i brige, a slučaj je izazvao šok u lokalnoj zajednici. Javnost je reagirala s nevjericom i ogorčenjem, dok su institucije Brčko Distrikta i državne agencije pokrenule istragu o odgovornosti za smještaj djece u takvim uvjetima. Nevladine organizacije i međunarodni partneri naglasili su da slučaj pokazuje ozbiljne propuste u sistemu socijalne zaštite. Mediji su događaj pratili kao jedan od najtežih primjera zanemarivanja djece u BiH. Otkrivanje djece u kući u Brčkom otvorilo je pitanje funkcioniranja socijalnih službi i nadzora nad ustanovama koje se bave brigom o djeci. Pokrenute su istrage i najavljene reforme, ali je javnost ostala skeptična prema tome hoće li se sistemske promjene zaista provesti. Događaj je ostao kao podsjetnik na urgentnu potrebu za zaštitom najranjivijih kategorija stanovništva.

30. godišnjica genocida u Srebrenici

U julu 2025. godine obilježena je 30. godišnjica genocida u Srebrenici, najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Centralna komemoracija održana je u Memorijalnom centru Potočari, gdje su ukopane identificirane žrtve. Događaju su prisustvile porodice žrtava, domaći i međunarodni zvaničnici, kao i hiljade građana iz BiH i svijeta. Međunarodna zajednica je jubilej obilježila snažnim porukama da se genocid nikada ne smije zaboraviti i da negiranje zločina mora biti zakonski sankcionirano. U Sarajevu, Briselu, Washingtonu i drugim gradovima održane su komemoracije i akademije. Domaći političari su različito reagovali, dok su jedni naglašavali potrebu za pomirenjem i priznanjem istine, drugi su nastavili s retorikom negiranja, što je izazvalo osude javnosti i međunarodnih partnera. Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici podsjetilo je na trajnu bol porodica žrtava i na neispunjene obaveze države u pogledu pravde i sjećanja. Jubilej je otvorio novu raspravu o obrazovnim programima, zakonskim okvirima protiv negiranja genocida i ulozi međunarodne zajednice u očuvanju istine. Srebrenica je i 30 godina kasnije ostala simbol stradanja, ali i test sposobnosti BiH da se suoči s prošlošću i izgradi budućnost zasnovanu na istini i pomirenju.

Stanje u medijima - opstanak BHRT-a i gašenje Aljazeere Balkans

Tokom 2025. godine bosanskohercegovački medijski prostor suočio se s ozbiljnim krizama. BHRT, javni servis BiH, nastavio je raditi pod teškim finansijskim opterećenjem, uz stalne prijetnje gašenja programa i smanjenja kapaciteta. Paralelno, Al Jazeera Balkans je u drugoj polovini godine, u sedmom mjesecu, objavila odluku o gašenju svog regionalnog djelovanja, čime je okončana višegodišnja prisutnost ovog kanala u Sarajevu. Gašenje AJB-a izazvalo je šok u medijskoj zajednici, jer je kanal bio prepoznat kao važan izvor regionalnih i međunarodnih vijesti.


BHRT-ova kriza ponovo je otvorila pitanje finansiranja javnih servisa i njihove uloge u očuvanju informativnog pluralizma. Novinarska udruženja i organizacije civilnog društva upozorile su da se medijska scena BiH suočava s ozbiljnim urušavanjem. Ovi događaji ostavili su dubok trag na medijskoj sceni BiH. Kriza medija u 2025. godini otvorila je pitanje dugoročne održivosti javnog informisanja i pluralizma, što će biti jedan od ključnih izazova u narednom periodu.

Smrt muzičke legende Halida Bešlića

U oktobru 2025. godine Bosna i Hercegovina i region oprostili su se od Halida Bešlića, jednog od najpoznatijih izvođača narodne muzike. Njegov odlazak obilježio je kraj jedne muzičke epohe, jer je Bešlić decenijama bio prisutan na sceni i ostavio neizbrisiv trag u kulturnom životu zemlje. Vijest o njegovoj smrti odjeknula je u svim medijima i izazvala snažne emocije kod publike. Na komemoraciji i koncertima posvećenim njegovom stvaralaštvu okupili su se brojni muzičari, javne ličnosti i građani. Njegove pjesme, koje su obilježile živote generacija, ponovo su se našle u centru pažnje, a javnost je odala počast njegovom bogatom opusu. Bešlić je ostao upamćen kao simbol bh. muzičke tradicije i jedan od najprepoznatljivijih glasova regiona. Njegov rad nastavlja inspirirati mlađe generacije izvođača, dok se kulturna scena BiH suočava s gubitkom jednog od svojih najvažnijih predstavnika.

Dolazak Frontexa

U oktobru 2025. godine Evropska agencija za zaštitu granica i obalu - Frontex, zvanično je počela operativno djelovati u Bosni i Hercegovini. Njihovi službenici raspoređeni su na ključne granične prijelaze kako bi pomogli domaćim institucijama u kontroli migracija i suzbijanju ilegalnih prelazaka. Prisutnost Frontexa ocijenjena je kao važan korak u jačanju sigurnosti granica i usklađivanju s evropskim standardima. Evropska unija je dolazak predstavila kao znak povjerenja u BiH, dok su domaće institucije naglašavale da će saradnja doprinijeti boljoj kontroli migracijskih tokova. Dolazak Frontexa označio je početak nove faze u odnosima BiH i EU, posebno u oblasti sigurnosti i migracija. Očekuje se da će njihovo prisustvo pomoći u smanjenju pritiska na domaće službe i unaprijediti kapacitete za upravljanje granicama. Istovremeno, ovaj događaj se posmatra i kao politički signal da BiH, uprkos unutrašnjim blokadama, ostaje na evropskom putu.

Tragedija u Domu penzionera u Tuzli

U novembru 2025. godine Bosnu i Hercegovinu potresla je tragedija u Domu penzionera u Tuzli, kada je požar zahvatio objekat u kojem su boravili stariji i nemoćni korisnici. Nesreća, u kojoj je stradalo 17 štićenika, izazvala je veliku tugu u lokalnoj zajednici. Vijest se brzo proširila i postala jedno od najtragičnijih događaja godine. Javnost je reagirala s ogorčenjem i tugom, a institucije su se suočile s kritikama zbog nedostatka adekvatnih sigurnosnih mjera u ustanovama socijalne zaštite. Udruženja građana i nevladine organizacije su zahtijevale hitne reforme u sistemu brige o starijim osobama. Tragedija je otvorila pitanje odgovornosti uprave doma i nadležnih institucija. Nesreća u Tuzli postala je simbol slabosti socijalnog sistema u BiH. Pokrenute su istrage i najavljene reforme, ali je javnost ostala skeptična prema tome hoće li se sistemske promjene zaista provesti. Povodom ovog slučaja, uhapšeni su bivši direktor Doma penzionera u Tuzli i njegova saradnica, koji se terete za svjesno ugrožavanje života štićenika.

30. godišnjica Dejtonskog sporazuma

U decembru 2025. godine obilježena je 30. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 1995. u Daytonu (Ohio, SAD) i kasnije u Parizu. Događaj je bio prilika da se podsjeti na kraj rata u BiH, ali i da se sagleda stanje zemlje tri decenije kasnije. U Sarajevu su organizirane akademije i paneli, dok su međunarodni partneri, SAD, EU i UN, poslali poruke da Dejton ostaje temelj mira, ali da je potrebna njegova nadogradnja kroz reforme. Domaći političari su različito interpretirali jubilej - jedni su naglašavali da je Dejton donio mir, dok su drugi isticali da je upravo taj okvir izvor dugotrajnih blokada i disfunkcionalnosti. Javnost je jubilej doživjela ambivalentno, kao podsjetnik na kraj rata, ali i na neispunjene nade. Obilježavanje 30. godišnjice Dejtona otvorilo je novu raspravu o potrebi ustavnih promjena i redefiniranja političkog sistema BiH. Jubilej je poslužio kao simbolična tačka za međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na domaće aktere, ali i kao podsjetnik da mir nije isto što i funkcionalna država. Na kraju 2025. godine, Dejton je ostao temelj mira, ali i okvir koji zahtijeva ozbiljnu reformu kako bi BiH mogla napredovati ka EU i stabilnijem društvu.

Slučajevi femicida

Tokom 2025. godine Bosnu i Hercegovinu potresli su slučajevi femicida koji su izazvali veliku zabrinutost javnosti. U različitim gradovima zabilježeni su tragični događaji u kojima su žene stradale kao posljedica nasilja u porodici ili partnerskim odnosima. Vijesti o ovim slučajevima snažno su odjeknule u medijima i otvorile pitanje sigurnosti žena u društvu. Svaki od slučajeva izazvao je talas protesta i javnih rasprava. Nevladine organizacije i aktivistkinje zahtijevale su hitne izmjene zakona i jačanje institucionalne zaštite žena. Političari su obećavali mjere, ali su udruženja upozoravala da je riječ o ponavljanju već viđenih obećanja bez stvarne implementacije. Femicidi su postali simbol šireg problema nasilja nad ženama u BiH. Ovi tragični događaji dodatno su naglasili potrebu za sistemskim rješenjima u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Javnost je postala svjesnija razmjera problema, a pritisak na institucije da djeluju postao je snažniji. Na kraju godine, femicidi su ostali jedno od najtežih društvenih pitanja, podsjećajući da sigurnost žena mora biti prioritet u reformama.

Slučaj Viaduct i arbitraža

Tokom 2025. godine bosanskohercegovačka privreda bila je obilježena arbitražnim sporovima vezanim za slovenačku kompaniju Viaduct. Procesi su se vodili pred međunarodnim i domaćim sudovima, a u fokusu su bila pitanja ugovornih obaveza i poslovnih sporova koji su nastali tokom realizacije infrastrukturnih projekata. Slučaj Viaduct i arbitraža vrijednosti više od 100 miliona maraka protiv države BiH, štete koju je napravila, zatim odbijala, vlast RS-a je u konačnici isplatila. Umjesto višemilionskih investicija, pusta su gradilišta, a tužbe se nižu, ne protiv entiteta nego države BiH kojoj prijete dvije nove arbitraže. U tijeku je pokušaj mirnog rješavanja ovih sporova, a preko pregovaračkih timova koje je formiralo Vijeće ministara BiH.

Odnosi na relaciji Amerika - BiH

Tokom 2025. godine odnosi Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država prošli su kroz nekoliko važnih faza. Washington je ukinuo dio sankcija koje su ranije bile uvedene pojedinim političkim akterima, a istovremeno su vođeni razgovori o realizaciji projekta Južne interkonekcije, ključnog za energetsku sigurnost zemlje. Godinu je obilježio i odlazak ambasadora Michaela Murphyja, koji je tokom svog mandata bio jedan od najaktivnijih diplomata u BiH. Ukidanje sankcija dočekano je s različitim interpretacijama, jedni su ga vidjeli kao znak povjerenja i otvaranja prostora za dijalog, dok su drugi upozoravali da se time slabi pritisak na političke elite. Južna interkonekcija je ocijenjena kao strateški projekat za diverzifikaciju energetskih izvora, a odlazak ambasadora Murphyja otvorio je pitanje kontinuiteta američke politike u BiH. SAD su kroz sve ove poteze pokazale da ostaju ključan međunarodni akter u zemlji. Odnosi BiH i SAD-a u 2025. godini potvrdili su kontinuitet američkog angažmana, ali i promjene u diplomatskom pristupu. Ukidanje sankcija i fokus na energetske projekte naglasili su pragmatičnu dimenziju saradnje.

Presuda u slučaju Slaven Kovačević

U oktobru 2025. godine Evropski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je puni sadržaj presude Velikog vijeća u predmetu "Kovačević protiv BiH" kojom je zaključeno da se Slaven Kovačević ne može smatrati žrtvom povrede Evropske konvencije za ljudska prava. Sud je podržao prigovor na dopustivost zahtjeva na osnovu toga da je podnosilac zahtjeva zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva i da nije imao status žrtve. Također, posebno je utvrđeno da su zahtjevi podnosioca zahtjeva bili usmjereni na promjenu ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine navodno u općem javnom interesu umjesto na odbranu njegovih individualnih prava zaštićenih Konvencijom i njenim protokolima.

Evropski put i blokade

Tokom 2025. godine Bosna i Hercegovina je nastavila kretanje ka Evropskoj uniji, ali bez otvaranja pregovora. Iako je Reformska agenda u okviru Plana rasta usvojena, ključni zakoni iz oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i funkcioniranja institucija nisu implementirani. Političke nesuglasice između entiteta i blokade u državnom parlamentu zaustavile su proces, pa je BiH godinu završila bez formalnog napretka ka EU. Evropska unija je više puta upozorila da BiH mora pokazati ozbiljnu posvećenost reformama kako bi pregovori bili otvoreni. Domaći političari su različito interpretirali stanje, jedni su tvrdili da je reformska agenda dokaz napretka, dok su drugi ukazivali na potpuni zastoj. Analitičari su ocijenili da je propuštena prilika da se otvaranje pregovora simbolično veže uz obilježavanje 30 godina Dejtonskog sporazuma.

Prijevremeni izbori za predsjednika entiteta Republika Srpska

U oktobru 2025. godine u entitetu Republika Srpska održani su prijevremeni izbori za predsjednika entiteta, nakon što je prethodnom, Miloradu Dodiku, oduzet mandat presudom Suda BiH zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sam izborni proces privukao je pažnju domaće javnosti i međunarodnih posmatrača, koji su pratili regularnost glasanja. Kampanja je bila obilježena snažnim političkim podjelama i retorikom koja je dodatno polarizirala društvo.


Rezultati su izazvali različite interpretacije, jedni su ih vidjeli kao potvrdu kontinuiteta, dok su drugi naglašavali potrebu za promjenama. Prijevremeni izbori u RS-u su imali značajan utjecaj na političku dinamiku u BiH. Oni su pokazali duboku podijeljenost biračkog tijela i nastavak političke polarizacije, ali i otvorili pitanje stabilnosti entitetskih institucija. Ishod izbora ostao je važan faktor u odnosima između entiteta i državnog nivoa vlasti.

Izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

U decembru 2025. Hrvatski sabor usvojio je zakon kojim se otvara put izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Usvajanje zakona je izazvalo burne reakcije u BiH, posebno u lokalnim zajednicama u Unsko-sanskom kantonu koje strahuju od ekoloških posljedica. Tema je postala jedno od ključnih pitanja u odnosima dviju država tokom godine. Odluka Hrvatskog sabora otvorila je novo poglavlje u bilateralnim odnosima, obilježeno tenzijama i zahtjevima BiH da se projekt zaustavi. Ekološki aktivisti upozoravaju da bi izgradnja centra mogla imati dugoročne posljedice po okoliš i zdravlje stanovništva. Pitanje Trgovske gore ostalo je neriješeno i na kraju 2025. godine, s izgledima da bude jedno od najvažnijih spornih pitanja u narednom periodu.

(Vijesti.ba / FENA)