Vijeće sigurnosti UN-a potvrdilo podršku BiH na inicijativu Slovenije

Ovo je prva suštinska predsjednička izjava Vijeća sigurnosti o Bosni i Hercegovini od 2004. godine, u kojoj se izražava jedinstvena podrška suverenoj, stabilnoj i multietničkoj Bosni i Hercegovini i naglašava posvećenost dijalogu, pomirenju i regionalnoj saradnji.

"Na inicijativu Slovenije, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je Izjavu povodom 30 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma", objavila je Stalna misija Republike Slovenije pri Ujedinjenim nacijama na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u.

Istakli su da je "Vijeće sigurnosti UN-a potvrdilo svoje jedinstvo u podršci suverenoj, stabilnoj i multietničkoj BiH".

"Cilj ostaje potpuno odgovorna suverena država, s tranzicijom provedenom u potpunosti u skladu s Dejtonom", poručeno je.

On ’s initiative, the #UNSC adopted a PRST on 30 yrs of Dayton Peace Agreement.#UNSC reaffirmed its unity in support of a sovereign, stable & multi-ethnic .

The objective remains a fully responsible sovereign state, with transition carried out in full adherence to Dayton. pic.twitter.com/w9yv8rpKnB

— Slovenia to the UN (@SLOtoUN) December 29, 2025

Vijeće sigurnosti ponavlja nepokolebljivu posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti Bosne i Hercegovine unutar njenih međunarodno priznatih granica. Podsjeća da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako je definirano u Dejtonskom sporazumu, i Distrikta Brčko, te naglašava da zaštita prava Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda (zajedno s ostalima) i građana, kao i multietnički karakter države, ostaju ključni za njenu stabilnost i demokratsku budućnost.

Vijeće sigurnosti UN-a potvrđuje važnost regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa kao ključnih stubova trajnog mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu. U tom smislu, podržava kontinuirane napore za promociju dijaloga, povjerenja i ekonomske saradnje među zemljama regije.

Vijeće sigurnosti priznaje trajni mir i stabilnost postignute u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i naglašava potrebu za rješavanjem razlika putem dijaloga i konsenzusa.

Poziva lidere na svim nivoima vlasti da se suzdrže od razdorne retorike i djelovanja, da izbjegavaju sukobe, da poštuju vladavinu prava i da provode Dejtonski sporazum onako kako je usvojen.

Vijeće sigurnosti naglašava potrebu za promocijom pomirenja, jačanjem povjerenja među zajednicama i podsticanjem društvene kohezije kao bitnih elemenata otporne i demokratske Bosne i Hercegovine.

Vijeće sigurnosti ponavlja potrebu za podrškom stabilnosti na Zapadnom Balkanu i pozdravlja kontinuirano prisustvo Snaga Evropske unije Althea (EUFOR Althea) u skladu s mandatom Vijeća sigurnosti iz Poglavlja VII.

Vijeće sigurnosti priznaje da je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak ka miru i institucionalnoj stabilnosti u trideset godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa, te potvrđuje da zajednički cilj ostaje stabilna demokratska i suverena država s punom odgovornošću za političke i ekonomske procese.

U tom kontekstu, Vijeće sigurnosti potiče dijalog između tri konstitutivna naroda (između ostalih) Bosne i Hercegovine, uz podršku međunarodnih partnera, o zajedničkim prioritetima kako bi se osigurala tranzicija međunarodnog prisustva u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima.

Vijeće sigurnosti ponavlja i svoje jedinstvo u podršci suverenoj, demokratskoj i multietničkoj Bosni i Hercegovini i izražava zadovoljstvo naporima za jačanje saradnje i dobrosusjedskih odnosa u regiji. Izražava nadu da će 30. godišnjica Dejtonskog sporazuma biti prilika za obnovu dijaloga i izgradnju međusobnog povjerenja, te za promociju mirne, demokratske i prosperitetne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu i cijeli Zapadni Balkan.

Četrnaestog decembra 1995. u Parizu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, kojim je, prema dogovoru 21. novembra iste godine u Daytonu (SAD) i zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih.

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama.

Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti.


(Vijesti.ba)