
Guverner Centralne banke Irana Mohammad Reza Farzin podnio je ostavku, izvijestila je u ponedjeljak poluzvanična agencija Nournews, pozivajući se na zvaničnika iz ureda predsjednika, u trenutku kada se zemlja suočava s padom vrijednosti rijala i visokom inflacijom.
Rijal, koji je u padu dok iranska ekonomija trpi posljedice zapadnih sankcija, dostigao je u ponedjeljak novi rekordno nizak nivo, oko 1.390.000 rijala za jedan američki dolar, prema podacima sa web stranica koje prate kurs na slobodnom tržištu.
Iranski mediji izvijestili su da su u glavnom gradu Teheranu održani protesti, uglavnom trgovaca, zbog loše ekonomske situacije.
Farzin je bio na čelu Centralne banke od decembra 2022. godine. Njegovu ostavku će razmotriti predsjednik Masoud Pezeshkian, dodao je zvaničnik, prema navodima Nournewsa.
Iranski državni mediji su kasnije u ponedjeljak izvijestili, pozivajući se na zamjenika za komunikacije i informisanje u uredu predsjednika, da će bivši ministar ekonomije Abdolnaser Hemmati biti imenovan za novog guvernera Centralne banke.
Iranski mediji navode da su nedavne mjere ekonomske liberalizacije vlade izvršile dodatni pritisak na tržište slobodnog kursa valute.
Tržište slobodnog kursa je mjesto gdje obični građani Irana kupuju stranu valutu, dok kompanije uglavnom koriste državom regulisane kurseve.
Ponovno uvođenje američkih sankcija 2018. godine, tokom prvog mandata predsjednika Donalda Trumpa, nanijelo je ozbiljnu štetu iranskoj ekonomiji ograničavanjem izvoza nafte i pristupa stranoj valuti.
Iranska ekonomija suočava se s rizikom od recesije, a Svjetska banka predviđa da će bruto domaći proizvod pasti za 1,7 posto u 2025. godini i za 2,8 posto u 2026. godini. Taj rizik dodatno je pojačan rastom inflacije, koja je u oktobru dostigla 40-mjesečni maksimum od 48,6 posto, prema podacima Iranskog statističkog centra.
(Vijesti.ba)