Koliko građani BiH koriste AI, ko najviše u Evropi?

Milioni ljudi diljem Evrope danas se oslanjaju na alate poput ChatGPT-a, Geminija i Groka, no stope prihvaćanja ove tehnologije značajno se razlikuju među državama, pokazuje analiza Eurostata za 2025. godinu i izvještaj Euronews Next.

Rezultati istraživanja

Alati generativne umjetne inteligencije omogućuju korisnicima stvaranje novog sadržaja – od teksta i slika do programskog koda i videozapisa – jednostavnim upitima, a oko trećine stanovnika Evropske unije (EU) u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od tih alata.

Podaci za 33 evropske zemlje otkrivaju velike razlike u korištenju ove tehnologije. Tako je samo 17 posto stanovnika Turske isprobalo Gen AI, dok u Norveškoj taj udio doseže 56 posto.

Unutar same EU raspon je od 18 posto u Rumunjskoj do 48 posto u Danskoj. U čak 13 zemalja više od 40 posto stanovništva koristilo je generativnu umjetnu inteligenciju, uključujući Norvešku i Dansku (48 posto), Švicarsku i Estoniju (47), Maltu i Finsku (46), Irsku i Nizozemsku (45), Kipar i Grčku (44), Luksemburg (43), te Belgiju i Švedsku (42).

S druge strane, osam evropskih zemalja bilježi udio manji od četvrtine, među kojima su Turska, Rumunija, Srbija (19), Italija (20), Bosna i Hercegovina (20), Sjeverna Makedonija (22), Bugarska i Poljska (23). Među najvećim ekonomijama EU, Italija i Njemačka nalaze se ispod prosjeka, s 20 odnosno 32 posto korisnika, dok su Španija i Francuska nešto iznad njega, s 38 i 37 posto.

Više u privatne svrhe

Analiza korištenja pokazuje i da se generativna umjetna inteligencija značajno više koristi u privatne svrhe nego u poslovne. U prosjeku, na nivou EU 25 posto ljudi koristi AI iz ličnih razloga, dok ga 15 posto koristi za posao. Lična upotreba prednjači u svim analiziranim zemljama, iako se razlike u omjeru razlikuju.

U Nizozemskoj je udio gotovo izjednačen – 28 posto privatno, 27 posto poslovno, dok u Grčkoj 41 posto stanovnika koristi AI privatno, a samo 16 posto za posao. Niže stope korištenja na radnom mjestu posljedica su nejasnoće za koje zadatke umjetna inteligencija može donijeti stvarnu korist. Najmanje se AI koristi u formalnom obrazovanju – tek devet posto Evropljana je koristilo ove alate u školi ili na fakultetu, pri čemu je udio najveći u Švedskoj i Švicarskoj (21), a najmanji u Mađarskoj, gdje iznosi svega jedan posto.

Generativna umjetna inteligencija postaje sve važnija u svakodnevnom životu, no jasno pokazuje digitalne razlike među evropskim zemljama. Dok sjever i zapad Evrope bilježe najveće stope korištenja i razvijeniju digitalnu infrastrukturu, jug i istok zaostaju, a stručnjaci upozoravaju da obrazovanje i razvoj digitalnih vještina građana igraju ključnu ulogu u tome koliko brzo i učinkovito društvo može usvojiti ovu tehnologiju.

(Vijesti.ba)