Orban: Brisel želi rat, Mađarska želi mir!

Mađarski premijer Viktor Orbán u božićnom intervjuu za list Magyar Nemzet iznio je tmurnu procjenu evropske budućnosti, upozorivši da se ne može isključiti scenarij prema kojem bi 2025. mogla biti posljednja godina mira na kontinentu. Sama činjenica da se takvo pitanje danas postavlja, kaže, govori koliko se Evropa promijenila.

Orbán je podsjetio da je evropski mir nakon Drugog svjetskog rata trajao gotovo osam desetljeća, što je, kako ističe, historijski izuzetak. "Navikli smo na mir. Posljednji veliki rat u Evropi završio je 1945. godine, a od tada je prošlo 80 godina", rekao je. 

Prema njegovim riječima, upravo je strah od nuklearnog sukoba desetljećima sprječavao nove ratove, no taj mehanizam odvraćanja danas više ne djeluje kao nekad. "Taj je strah funkcionisao osamdeset godina, ali sada nastaje potpuno novi svijet", upozorio je.

Evropa između rata i mira

Govoreći o nedavnom summitu Evropske unije u Briselu, Orbán je ocijenio da se Unija trenutno ne kreće prema smirivanju sukoba, nego prema njegovoj eskalaciji. "Pomakli smo se bliže ratu. Prošle sedmice u Briselu uspjeli smo samo usporiti tempo kojim Evropa klizi u rat", rekao je, dodajući da su neke članice željele dodatno ubrzati taj proces.

Po njegovom sudu, Evropa je ponovo duboko podijeljena. "Danas u Evropi postoje dva tabora: ratni i mirovni. Trenutno prevladavaju snage koje zagovaraju rat. Brisel želi rat, Mađarska želi mir", ponovio je.

Propuštena prilika 2022. godine

Mađarski premijer tvrdi da uključivanje Evrope u rat u Ukrajini nije bilo neizbježno. "U februaru 2022. Evropa je mogla poslati mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i ne proglasiti ovaj sukob vlastitim ratom. Da se to dogodilo, danas ne bismo živjeli u sjeni rata", rekao je.

Kao prijelomni trenutak naveo je ulogu Sjedinjenih Američkih Država. "Intervencija Bidenove administracije presudila je u korist ratnog tabora", rekao je, dodajući da novi američki predsjednik sada zagovara mir, što vidi kao upozorenje Evropi da ne veže svoje strateške odluke uz američke unutrašnjopolitičke cikluse, prenosi Jutranji list.

Orbán je u intervjuu bio izrazito kritičan prema funkcionisanju Evropske unije. Smatra da se Unija nalazi u procesu dezintegracije, dok istodobno jačaju "imperijalne ambicije briselske birokratije".

Situaciju je opisao metaforom: "To je kao dizač utega koji podigne težinu, ali se s njom ne može uspraviti i na kraju je ispusti." 

Kao primjer naveo je zelenu tranziciju, za koju tvrdi da je nametnuta protiv volje država članica i da je ozbiljno oštetila evropsku industriju, pogotovo hemijski i automobilski sektor. Podsjetio je i na plan zabrane motora s unutrašnjim izgaranjem od 2035., od kojeg se, kako kaže, Brisel već djelomično povlači, slično kao i kod migrantske politike.

Upozorio je da bez temeljitih reformi Uniju čeka nepovratan proces raspadanja. "Ako ne dođe do brze i dubinske promjene, dostići ćemo tačku bez povratka", rekao je.

Privredne posljedice i cijena rata

Priznao je da i Mađarska osjeća posljedice rata. "Naša privreda pati i zbog rata i zbog slabljenja Evropske unije. Sankcijska politika EU-a ubila je evropsku industriju. Cijene energije danas su dva do tri puta više nego kod naših konkurenata", rekao je.

Osvrnuo se i na prijedlog zajma od 90 milijardi eura Ukrajini, naglasivši da Mađarska u tome ne učestvuje. "To bi finansiralo još dvije godine rata", rekao je.

Govoreći o ljudskoj cijeni sukoba, iznio je teške brojke. "Oko devet hiljada ljudi sedmično ispada iz borbi na obje strane. To je 400 hiljada godišnje. U dvije godine – 800 hiljada mrtvih ili trajno onesposobljenih. Ko se usuđuje preuzeti moralnu odgovornost za to?" upitao je.


(Vijesti.ba)