Plan SAD-a za Ukrajinu: Tomahawki spremni ako Rusija napadne

Detalji sporazuma, koje američki zvaničnici nazivaju "platinastim standardom", predstavljeni su nakon uspješnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.

SAD planira ratifikaciju sporazuma u Senatu, čime bi postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene ugovore s Japanom i Južnom Korejom. Za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na teritorij Ukrajine, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.

Umjesto toga, u početnoj fazi uspostavit će se misija pod vodstvom SAD-a koja će nadzirati prekid vatre i posredovati u sporovima, s ciljem rješavanja napetosti prije nego što eskaliraju u nasilje.

U slučaju da diplomatski napori ne uspiju i dođe do nove ruske invazije, Washington će odlučiti o upotrebi smrtonosne sile. Najvjerovatniji oblik odgovora uključivao bi zračne snage. Američki borbeni zrakoplovi F-35, projektili Tomahawk ili slični sistemi stacionirani unutar NATO teritorija mogli bi se koristiti za protunapade u slučaju kršenja primirja od strane Moskve.

Takvi napadi mogli bi uključivati prekogranične udare na rusku vojnu opremu, ali preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije. Američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što bi se jasno utvrdila odgovornost Rusije za sukob.

Američko teško naoružanje nadopunilo bi napore koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija predvođena Velikom Britanijom i Francuskom predložila je raspoređivanje multinacionalnih snaga za podršku, uključujući obuku poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor zračnog prostora i osiguranje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. Europski čelnici istaknuli su da će snage pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, osiguravanju ukrajinskog neba i sigurnijim morskim putovima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine.

Evropski izvori priznaju da bi kopnene snage mogle poslužiti i kao sredstvo odvraćanja od eventualne ruske invazije dok ne stigne dodatna podrška, ali pravila angažmana u slučaju direktnog kontakta s ruskim trupama još nisu definirana.

Kijev je mjesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD-a u sigurnosnim jamstvima, što je nedavno omogućeno u prijedlogu Donalda Trumpa. Jamstva uključuju obnovu i jačanje ukrajinskih oružanih snaga, poznatih kao "čelični jež", vojsku koju bi budući agresori teško mogli savladati.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte opisao je Ukrajinu kao "prvu liniju odbrane".

Naglasio je da je važno da ukrajinske oružane snage imaju kapacitet da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada i u budućnosti.

Mirovni plan od dvadeset tačaka predlaže ograničenje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika kao kompromis prema ruskim zahtjevima, ali bez ograničenja u pogledu oružja koje Ukrajina može koristiti za odbranu.

Iako su sigurnosna jamstva SAD-a pozdravljena u Kijevu i evropskim prijestolnicama, posao još nije završen, a daljnji pregovori nastavljaju se ovog vikenda u Miamiju.

S obzirom na to da su ponuđena jamstva slična članku 5 NATO-a, evropski izvori izražavaju sumnju da će Putin pristati na prijedlog.

Iako Ukrajina neće uskoro postati član NATO-a, ova jamstva predstavljaju značajnu stratešku prepreku ruskim ambicijama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručuje: "Vjerujem da će SAD primijeniti sankcijski pritisak i osigurati nam više oružja ako sve bude odbijeno. To bi bio pošten zahtjev s naše strane."

"Logika je jednostavna: ako SAD pruža sigurnosna jamstva Ukrajini i primjenjuje snažne mjere ako Putin prekrši sporazum, po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin odbija okončati rat?" dodao je Zelenski.

(Vijesti.ba)