
Humanitarna katastrofa u Sudanu, koja donosi stravično nasilje nad djecom i raseljava gotovo četvrtinu stanovništva, proglašena je najzanemarenijom krizom svijeta u 2025. prema anketi humanitarnih organizacija.
Oko 30 miliona Sudanaca – što je otprilike jednako stanovništvu Australije – treba hitnu pomoć, dok stručnjaci upozoravaju da su skladišta gotovo prazna, a operacije pomoći pred kolapsom. Dvije sudanske gradove već pogađa glad.
- Kriza u Sudanu trebala bi biti na naslovnicama svakog dana - rekao je Abdurahman Sharif, direktor humanitarnih aktivnosti Save the Children.
Masovno Raseljavanje
Sukob između sudanske vojske i paravojnih Snaga za podršku (RSF), koji je izbio iz borbe za vlast u aprilu 2023. godine, stvorio je najveću krizu raseljenih osoba u svijetu, s 12 miliona ljudi koji su morali napustiti svoje domove.
Bolnice i škole su uništene ili zauzete, dok 21 milion ljudi pati od akutnog nedostatka hrane. UN i humanitarne organizacije upozoravaju da bez dodatnog finansiranja, programi pomoći, uključujući WFP, moraju smanjiti obroke zajednicama pogođenim glađu ili u riziku od nje.
Kršenje Prava
Humanitarne organizacije izvještavaju o strašnim kršenjima ljudskih prava, uključujući zlostavljanje djece, silovanja i prisilnu regrutaciju. Moussa Sangara, direktor humanitarnih operacija World Vision-a, kaže: "Ono što se događa sudanskoj djeci je nedopustivo, masovno i s očiglednom nekažnjivošću."
Prevladavajuće nasilje, blokade i birokratske prepreke otežavaju dostavu pomoći u zonama sukoba. Mamadou Dian Balde, regionalni direktor UNHCR-a, upozorava: "Ako svijet ne reaguje hitno – diplomatski, finansijski i moralno – katastrofa će se produbiti, a milioni Sudanaca i njihovi susjedi platit će cijenu."
Humanitarni Poziv
Susjedne zemlje, poput Južnog Sudana i Čada, primaju veliki broj sudanskih izbjeglica, ali se suočavaju s vlastitim krizama siromaštva i gladi. "Solidarnost Čada s izbjeglicama je lekcija za najbogatije zemlje svijeta, ali ta velikodušnost nailazi na globalni moralni neuspjeh", rekla je Charlotte Slente iz Danish Refugee Council.
Slična situacija je u Demokratskoj Republici Kongo, gdje sukobi raseljavaju 7 miliona ljudi i dovode do gladi 27 miliona stanovnika. Silovanja se koriste kao ratno oružje, a sukobi su intenzivirani zbog globalne potražnje za mineralima. Humanitarne organizacije upozoravaju da je nasilje stvorilo "pakao za žene", dok NRC ističe Kongo kao "studiju globalnog zanemarivanja."
Također, Myanmar je nazvan najzanemarenijom krizom, sa samo 17 posto finansiranog apela za 1,1 milijardu dolara, uprkos masovnom raseljavanju, gladi i nasilju.
(Vijesti.ba)