Estonija počela graditi bunkere na granici s Rusijom

Iako projekat kasni, cilj je postaviti 28 od ukupno 600 planiranih bunkera do kraja ove godine, potvrdili su estonski zvaničnici, piše Defense News.

Postavljanje je započelo s godinu dana zakašnjenja zbog komplikacija u procesu javne nabavke. Početni tender za svih 600 bunkera propao je jer su ponude građevinskih kompanija premašivale zakonske limite. Prema riječima Krismara Rosina, glasnogovornika Estonskog centra za odbrambena ulaganja, kompanije nisu mogle precizno procijeniti troškove bez poznavanja tačnih lokacija, koje su iz sigurnosnih razloga ostale tajne.

Problem je riješen pokretanjem pilot-projekta za 28 bunkera, pri čemu su ponuđačima otkrivene približne lokacije kako bi se dobile realne procjene. Tender za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.

Bunkeri, svaki površine oko 35 četvornih metara, dizajnirani su da izdrže udare topničkih granata kalibra 152 mm. Oni su samo jedan element slojevitog odbrambenog sistema čiji je cilj zaustaviti potencijalnu rusku agresiju. Ostale prepreke, poput bodljikave žice i protutenkovskih ježeva poznatih kao "zmajevi zubi", već su isporučene i uskladištene te čekaju postavljanje u slučaju potrebe.

Iz Estonskog centra za odbrambena ulaganja u petak su poručili kako su bunkeri "trenutno u fazi postavljanja, ali još nisu u potpunosti spremni".

Projekat dodatno otežavaju logistički izazovi jer se sve odvija prema mirnodopskim zakonima, što zahtijeva brojna odobrenja - od Estonskih odbrambenih snaga i Granične policije do lokalnih općina i privatnih vlasnika zemljišta.

"Gradimo ga u mirnodopskim uslovima, što znači da se moramo pridržavati mirnodopskog zakona", rekao je Rosin, ističući kako bi u ratnim uslovima vojni inženjeri mogli iskopati protutenkovske rovove "brzo, vjerovatno unutar nekoliko sati".

Složenost dodatno povećava potreba za usklađivanjem planova Granične straže s rasporedom bunkera. Primjerice, od planiranih 3,4 kilometra testnog protutenkovskog rova, završeno je samo 500 metara jer se čeka odobrenje Granične straže, prenosi Index.

Uprkos kašnjenjima, Estonija je, prema Rosinu, ispred Latvije i Litvanije u konkretnoj provedbi projekta. Iako su sve tri zemlje najavile zajedničku Baltičku odbrambenu liniju, svaka država provodi svoj dio nezavisno, prilagođavajući se vlastitom terenu i procjenama prijetnji.

Estonski budžet za projekat iznosi 60 miliona eura, što je znatno manje od izdvajanja komšija. Razlog tome je kraća granica i postojanje prirodnih prepreka poput jezera Peipus i prostranih močvara. Za razliku od Litvanije i Latvije, estonski projekat ne uključuje sisteme protuzračne odbrane.

Rosin je također pojasnio da sistem za detekciju dronova, takozvani "zid dronova" koji je postavila Granična straža, nije dio ovog projekta, već se radi o zasebnoj sigurnosnoj mjeri.


(Vijesti.ba)