
U razgovoru za dnevni list La Stampa nakon sastanka s italijanskim ministrom odbrane Guidom Crosettom, Kubilius je opisao razgovore kao strateške razgovore na visokom nivou i naglasio važnost nastavka saradnje radi jačanja evropske sigurnosti, javlja Anadolija.
- Problem nije sadašnjost, već budućnost. Ruska ekonomija je postala ratna ekonomija. Zato moramo ojačati sebe - rekao je Kubilius, ističući dva glavna izazova za EU.
- Postoji prijetnja moguće ruske agresije: naše obavještajne službe to javno i jasno izjavljuju - u naredne tri ili četiri godine Rusija bi mogla biti spremna da nas 'testira' u stvarnom sukobu. Drugi izazov dolazi od Amerikanaca, koji od nas traže da preuzmemo veću odgovornost za evropsku odbranu, jer oni moraju sve više resursa dodijeliti Indo-Pacifiku - dodao je.
Kubilius je rekao da, iako bi postizanje punih evropskih odbrambenih sposobnosti zahtijevalo vrijeme, novi finansijski instrumenti i strateško planiranje ubrzavaju napredak.
Ukazao je na kritična područja kao što su podaci iz svemira, obavještajni podaci i satelitske komunikacije, gdje se Evropa trenutno uveliko oslanja na podršku SAD-a.
O budućnosti NATO-a, komesar je naglasio da, iako ne predviđa da će SAD napustiti savez, Evropa se mora pripremiti da preuzme veću odgovornost i unutar bloka i u općim sigurnosnim pitanjima.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Kubilius je predložio integraciju iskustva s bojnog polja i industrijskih kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga u evropske odbrambene strukture.
- Također moramo razgovarati o mogućoj evropskoj odbrambenoj uniji, novoj sigurnosnoj arhitekturi koja bi mogla uključivati Veliku Britaniju, Norvešku i Ukrajinu, kako bi se konsolidovale odbrambene sposobnosti Evrope. Što se tiče ideje o evropskoj vojsci, vjerovatno je prerano reći bilo šta konkretno. To je težak i složen put, ali moramo početi otvoreno razgovarati o tome, gledajući na narednih pet do deset godina - rekao je.
O finansiranju potreba Ukrajine, Kubilius je istakao prijedloge da se ruska imovina zaplijenjena u Evropi koristi kao mehanizam za podršku i vojnim i budžetskim zahtjevima, naglašavajući da odluka leži na šefovima država i vlada EU.
- Najbolja garancija za sigurnost Ukrajine je jaka vojska. Istovremeno, trebali bismo pomoći Ukrajini da postane uspješna zemlja nakon mira, uključujući i kroz integraciju u EU - rekao je.
(Vijesti.ba / FENA)