
Gulyás, šef kabineta mađarskog premijera, poručio je to na konferenciji za novinare u Budimpešti, ponavljajući dugogodišnje protivljenje desničarske mađarske vlade migracijskoj politici Evropske unije.
Ministri unutrašnjih poslova i pravosuđa EU-a postigli su ove sedmice dogovor o takozvanom mehanizmu solidarnosti, koji predviđa raspodjelu migranata među državama članicama. Prema planu, zemlje koje ne žele primiti izbjeglice mogu umjesto toga pružiti finansijski doprinos ili materijalnu podršku. Pakt bi trebao stupiti na snagu u junu 2026. godine.
- Nećemo provesti migracijski pakt - rekao je Gulyás, dodajući da EU „nema ovlasti da odlučuje s kim bi Mađari trebali živjeti“.
Podsjetio je na referendum iz 2016. godine, na kojem su birači odbacili ono što je vlada opisala kao prisilnu raspodjelu migranata u režiji EU-a, iako odziv nije bio veći od potrebnih 50 posto da bi referendum bio validan.
Referendum je održan godinu nakon vrhunca izbjegličke krize 2015. godine, tokom koje je Mađarska podigla bodljikavu žicu na granicama sa Srbijom i Hrvatskom kako bi zaustavila kretanje migranata balkanskom rutom. Mađarski premijer Viktor Orbán već godinama je u sporu s Evropskom komisijom zbog restriktivne politike azila.
Sud Evropske unije kaznio je Mađarsku 2024. godine sa 200 miliona eura zbog kršenja evropskih zakona o azilu, uz dodatnu kaznu od milion eura za svaki dan nepoštivanja presude. Sud je kao ključne prekršaje naveo faktičku obustavu podnošenja zahtjeva za azil i nezakonito pritvaranje tražilaca azila. Povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner kazao je u utorak da žali zbog stava Mađarske.
Govoreći za njemačku javnu televiziju ZDF, Brunner je poručio da bi učešće Mađarske bilo korisno, jer bi evropski sistem migracija i azila „prirodno koristio svima“. Na pitanje o mogućim posljedicama za Mađarsku, naglasio je da se svaka zemlja koja želi biti dio EU mora pridržavati i njenih odluka.
(Vijesti.ba / Fena)