
Na to sve, kako ističu, Nacrt Zakona se našao na dnevnom redu Vijeća ministara i prije nego što su konsultacije okončane, što ukazuje na izigravanje procedura, te da su, prema njihovim navodima, javne konsultacije samo farsa.
Kada je riječ o sadržaju Nacrta, odnosno verzije koja se nalazi na javnim konsultacijama, umjesto da otkloni ranije identifikovane probleme, nacrt ih dodatno osnažuje kroz, između ostalog, učvršćivanje etničke kvote u članstvu Vijeća, koje postaju trajno pravilo. Pored toga, zadržava se princip po kome se unaprijed utvrđuje raspodjela pozicija u odnosu na etničku pripadnost i instituciju iz koje se kandiduju nosioci pravosudnih funkcija, što je do sad u praksi već dovelo do manipulacija radi namještanje pozicija.
Umjesto da etničke kvote budu privremeni korektivni mehanizam, kako je preporučila Venecijanska komisija, nacrt ih trajno ugrađuje u zakon, čime one postaju trajno pravilo za izbor članova VSTV-a.
Prelazne odredbe čak ostavljaju mogućnost da kvote ostanu na snazi do potencijalnog članstva u Evropsku uniju, pa i nakon toga, čime se dugoročno učvršćuje praksa izbora članova najvažnijeg pravosudnog tijela po etničkoj pripadnosti, umjesto stručnosti, iskustva i profesionalnog integriteta. može imati ozbiljne posljedice po njegovu nezavisnost i funkcionalnost u godinama koje dolaze.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Pravilnik o postupku žrijebanja po ovom nacrtu donose VSTV i ministarstva pravde na državnom, entitetskom nivou i nivou Brčko distrikta, čime se izvršnoj vlasti daje direktan uticaj na ključni dio postupka imenovanja članova Vijeća, a od sastava Vijeća dalje zavisi primjena svih drugih odredbi zakona.
S druge strane, ključne procedure prepuštaju se podzakonskim aktima, a politički utjecaj na izbor članova Vijeća ostaje moguć kroz netransparentne procedure izbora članova koji se biraju van pravosudne zajednice, od strane Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine i advokatskih komora FBiH i RS.
Osim ovoga, VSTV bi svojim pravilnicima dodatno uređivao niz suštinskih odredbi koje se tiču sukoba interesa, izbora izbornih komisija, postupaka imenovanja i napredovanja, te pravila za odstupanje od rang-lista. Ovako širok prostor za proizvoljno odlučivanje članova VSTV o sopstvenim obavezama, nadzoru i procedurama, kao i diskreciji koja se time stvara u pogledu imenovanja, neće doprinijeti jačanju odgovornosti i nadzora.
Transparency International u BiH je ukazao na ove i druge manjkavosti nacrta kroz prijedloge za unapređenje koje je uputio Ministarstvu pravde BiH. Ipak, Nacrt Zakona o VSTV se u međuvremenu našao na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara, zakazane za 2. decembar, iako su konsultacije još uvijek u toku. Ovo jasno pokazuje da predlagač stavove stručne javnosti ne namjerava uzeti u obzir, a postavlja i pitanje koja će se verzija naći pred Vijećem ministara.
TIBiH poziva predlagača da otkloni jasno identifikovane nedostatke, jer zakon u predloženoj formi nije usklađen sa međunarodnim preporukama i može stvoriti dugoročne negativne posljedice po rad pravosuđa, navodi se u saopćenju TI BiH.
(Vijesti.ba / FENA)