Trideseta godišnjica Daytona u Washingtonu: Sporazum uspješan, ali BiH se mora kretati

Skup, koji je organizovala Američko-europska alijansa (US-Europe Alliance/USEA), okupio je više od 100 učesnika iz SAD-a, Evrope i regiona Zapadnog Balkana, a otvoren je emotivnim osvrtom na život i rad nedavno preminulog Janusza Bugajskog, istaknutog američkog analitičara i prijatelja BiH. Reuf Bajrović, potpredsjednik USEA, poručio je da je upravo Bugajski godinama bio jedan od najvažnijih glasova u odbrani jedinstvene i evropske Bosne i Hercegovine. „Ova konferencija“, istakao je Bajrović, „nastavak je njegovog nasljeđa – borbe za stabilnu, demokratsku i ujedinjenu BiH jednakih gradjana.“

Dejton kao temelj, ali i ograničenje

Tokom panela i diskusija dominiralo je pitanje da li je Dejtonski sporazum iscrpio svoju sposobnost da osigura dugoročno funkcionalnu državu. Učesnici su se složili da je sporazum nesumnjivo bio uspješan u onome što mu je bio primarni cilj – zaustaviti rat i stvoriti okvir za obnovu zemlje. Učesnici su se složili da su zahvaljujući Dejtonu omogućeni povratak raseljenih, uspostava jedinstvene valute, te osnaživanje nekih od ključnih državnih institucija.

Pored neosporonog uspjeha u očuvanju mira, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić podvukao je da je mirovni sporazum uveo “embargo na demokratiju” u Bosni i Hercegovini, i da bez rješavanja pitanja jednakosti i ljudskih prava zemlja ostaje zarobljena između prošlosti i budućnosti. U isto vrijeme, naglasio je da u BiH ipak postoji „kritična masa sposobna za provođenje reformi“.

Sličnu je poruku poslao i bivši ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, naglasivši da Ured visokog predstavnika mora ostati aktivan dok se Dejton u potpunosti ne implementira.

Govornici su se složili da složena ustavna struktura, formirana kao kompromis 1995. godine, danas postaje prepreka potpunoj funkcionalnosti države i prosperitetu zemlje. Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko podsjetio je da je „Dejton bio alat za okončanje rata, ali ne i jasan osnov za dugoročno funkcionalnu evropsku državu“, sa čim se složio i profesor Daniel Serwer, rekavši da institucionalna kompleksnost i dalje ograničava napredak.

Poruke američkih zvaničnika: snažna podrška suverenitetu BiH

Američki kongresmen i senator poslali su jasne poruke podrške suverenitetu i napretku Bosne i Hecegovine. U video obraćanju, Senator Chuck Grassley istakao je da će Sjedinjene Države „nastaviti podržavati suverenitet BiH i sankcionisati one koji prijete stabilnosti“, dok je kongresmen Mike Turner u svom obraćanju kao i u razgovoru sa učesnicima poručio da je „tridesetogodišnji mir dokaz koliko je Dejton važan“, uz naglasak da SAD ostaju čvrsto opredijeljene za zaštitu demokratskih institucija u BiH, ali da je potrebno da se unaprijedi ustavna struktura zemlje.

Bivši direktor za spoljna pitanja u Senatu, a sada potpredsjednik prestižnog progresivnog think tanka Centra za američki napredak (CAP), Damian Murphy, naglasio je da Zapad mora ostati dosljedan u odbrani demokratskih vrijednosti u pristupu svim konfliktima, te konkretno u regionu Balkana angažovan kako bi se ojačale demokratske institucije.

Reforme kao ključ evropskog puta

Među važnim porukama bila je i ona bivšeg premijera BiH Zlatka Lagumdžije, koji je istakao da priče o „povratku na izvorni Dejton“ nisu realne. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina već živi u svom izvornom ustavnom okviru – i da je mir sam po sebi najveće dostignuće sporazuma. Bivši savjetnik u Bijeloj kući u mandatu predsjednika Bidena, Elvir Klempić, izjavio je da je potrebno više skupova poput ovog jer se u zadnjih nekoliko godina često ne čuju glasovi koji bi trebalo da predstavljaju i brane interese BiH u SAD.

Čuveni autor i novinar The Guardiana, Julian Borger, uradio je analizu tridesetogodišnje borbe za tranzicionu pravdu, s posebnim osvrtom na lovu za osumnjičene za ratne zločine u nakon kraja rata. Nina Bang Jensen, saradnica u Public International Law & Policy Group (PILPG), je naglasila važnost korištenja sankcija kao mehanizma pritiska na aktere koji su spriječavali saradnju sa Haškim tribunalom.

Lekcije za nove konflikte u svijetu

Slična poruka poslata je i drugog dana konferencije, koju je otvorio predsjednik USEA Richard Kraemer, naročito istaknuvši da je važno temeljito sagledati iskustva iz Bosne i Hercegovine i ostatka Zapadnog Balkana kao važne lekcije za trenutne konflikte, posebno konflikt u Ukrajini.

Sead Numanović, urednik portala Politicki.ba, govorio je o izazovima sa kojima se novinari suočavaju u borbi protiv revizionizma, dok je aktivista Mario Mažić iz Hrvatske istakao koliko je regionalno suočavanje s prošlošću, a naročito uključivanje mladih u proces pomirenja, važno za stabilnost cijelog Zapadnog Balkana kao i za uspjeh tranzicione pravde i pomirenja u ostalim postkonfliktnim društvima.

Učesnice Paula Pickering (College of William & Mary) i Tanya Domi (Columbia University) analizirale kako je Dejton redefinisao odnose u društvu, često učvršćujući etničke podjele umjesto da ih ublaži, te kako uloga međunarodnih aktera nije uvijek u interesu žrtve. Ivana Stradner, istraživačica iz Washingtona, upozorila je da je Dejton stvorio „ambijent u kojem spoljne aktere poput Rusije privlači institucionalna ranjivost BiH“, te da zato jačanje državnih kapaciteta ostaje sigurnosni prioritet.

Posebnu dimenziju konferenciji dala je završna sesija o ulozi umjetnosti i kulture u procesu pomirenja, koju je moderirala Ivana Cvetković Bajrović. Kroz video obraćanja, Andrej Nosov, direktor fondacije Heartefact i Maja Salkić Burazerović, direktorica Sarajevskog ratnog teatra govorili su o tome kako kulturna produkcija — od pozorišta do dokumentarnog teatra — pomaže društvima da se suoče s traumama rata.

Sesija je organizovana u okviru podrške i promocije gostovanja predstave Andreja Nosova “Njih više nema”, u produkciji Heartefact Fonda i SARTR-a, u poznatom njujorškom LaMama eksperimentalnom teatru od 4. do 7. decembra. U predstavi igraju glumci Mirjana Karanović, Svetozar Cvetković, i Alban Ukaj.

U konferenciji su učestvovale Emina Muzaferija iz New Lines Instituta u Vašingtonu, i Donika Kambera sa South East European univerziteteta u Tetovu. Konferencija je organizovana u saradnji Udruženjem građanski za promociju novinarstva – Bolje.

(Vijesti.ba)