Dogovor o miru u Ukrajini "sve bliže"

Čini se da su dvije strane dokument izgradile na osnovu ranijeg plana koji je sastavila američka administracija, a koji su Kijev i njegovi saveznici ocijenili previše povoljnim za Moskvu, prenosi Reuters.

U zajedničkoj izjavi nakon razgovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, navedeno je da su vodili „izuzetno produktivne“ pregovore, te da će se oni nastaviti i narednih dana. Nisu otkrivali detalje spornih pitanja koja ostaju neriješena, uključujući i pitanje sigurnosnih garancija za Kijev.

Bijela kuća je u odvojenom saopštenju navela da nova verzija mirovnog plana uključuje jače sigurnosne garancije, te da je ukrajinska strana poručila da plan „odražava njihove nacionalne interese“. Ukrajinski zvaničnici nisu objavili posebnu izjavu niti odmah komentarisali navode, javlja Reuters.

Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je predvodio razgovore, izjavio je u nedjelju da je „vrlo optimističan“ po pitanju skoro postizanja sporazuma o Ukrajini.

Rubio je naglasio da je ostvareno mnogo napretka, ali i da konačni sporazum moraju potvrditi predsjednici država, te da još postoji nekoliko otvorenih pitanja na kojima treba raditi.

Američki i ukrajinski izaslanici nastavljaju rad na mirovnom planu i danas, dodao je Rubio, istakavši da pregovori traju već tri sedmice, ali da su se u posljednja četiri dana značajno ubrzali.

Zelenski i Trump u Bijeloj kući?

Prema informacijama dva upućena izvora, američki i ukrajinski zvaničnici razgovaraju o mogućoj posjeti predsjednika Zelenskog Washingtonu već ove sedmice, kako bi s predsjednikom Trumpom razgovarao o mirovnom planu. Za sada nema potvrđenog datuma.

Jedan izvor navodi da bi cilj sastanka bio razgovor o najosjetljivijim pitanjima iz američkog prijedloga, uključujući pitanje teritorija.

Podsjetimo, američki plan je predviđao de facto predaju cijelog Donjecka Rusiji, dok je Kijev do sada insistirao na primirju prema trenutnoj liniji fronta.

Evropski protuprijedlog

Jučer je procurio i evropski protivprijedlog američkom planu, koji se takođe ključnom razlikuje po pitanju teritorijalnih rješenja. Rusija je signalizirala da bi prihvatila plan ukoliko bi se ukrajinske snage povukle iz cijelog Donbasa, što je neprihvatljivo za Ukrajinu i EU.

Evropski prijedlog sadrži i stav da NATO neće trajno raspoređivati svoje snage u Ukrajini u mirnodopskim uslovima. Ukrajinska vojska u miru bila bi ograničena na najviše 800.000 vojnika, dok je američki prijedlog predviđao gornju granicu od 600.000.

Evropa takođe traži da Ukrajina bude finansijski obeštećena, uključujući korištenje ruske imovine koja će ostati zamrznuta sve dok Moskva ne nadoknadi pričinjenu štetu.

U prijedlogu se navodi i da Ukrajina neće vojnim putem vraćati svoje „okupirane suverene teritorije“, već će voditi pregovore o razmjeni teritorija, pri čemu bi polazna tačka bile postojeće linije razdvajanja. Predviđeno je i održavanje izbora u Ukrajini što je prije moguće nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.

(Vijesti.ba)