Brisel žrtvuje privatnost kako bi sačuvao AI ekspanziju

Evropska komisija će kasnije ovog mjeseca predstaviti paket pod nazivom "digitalni omnibus" kako bi pojednostavila mnoge zakone iz oblasti tehnologije.

Izvršna vlast tvrdi da samo uklanja suvišne dijelove kroz ciljane izmjene, ali nacrti dokumenata pokazuju da se planiraju dalekosežne promjene Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u korist programera umjetne inteligencije, piše Politico.

Predložene izmjene predstavljaju olakšanje za kompanije koje rade s AI, dok Evropa pokušava ostati ekonomski konkurentna na globalnoj sceni.

Međutim, diranje u ključni zakon o privatnosti, koji se smatra "zabranjenom zonom" EU tehnološke politike, vjerovatno će izazvati veliku političku i lobističku buru u Briselu.

- Da li je ovo kraj zaštite podataka i privatnosti kako je potpisano u ugovorima EU i Povelji o osnovnim pravima? Komisija mora biti svjesna da ovim drastično podriva evropske standarde - rekao je njemački političar Jan Philipp Albrecht, jedan od glavnih arhitekata GDPR-a.

Zaokret Brisela po pitanju privatnosti dolazi u trenutku zabrinutosti zbog opadanja ekonomske moći Evrope.

Bivši italijanski premijer Mario Draghi je u svom izvještaju o konkurentnosti prošle godine naveo GDPR kao prepreku evropskoj inovaciji u oblasti AI.

Evropski regulatori privatnosti već godinama ometaju planove velikih tehnoloških kompanija. Meta, X i LinkedIn su odgodili lansiranje AI aplikacija u Evropi nakon intervencija irske Komisije za zaštitu podataka.

Google se suočava s istragom iste komisije i ranije je morao pauzirati objavu svog Bard chatbota.

Italijanski regulator je privremeno blokirao ChatGPT i kineski DeepSeek zbog zabrinutosti za privatnost. Te iste kompanije ubrzano napreduju u SAD-u, gdje ne postoji sličan zakon koji bi ih spriječio da koriste podatke građana za treniranje AI.

Izrada GDPR-a između 2012. i 2016. izazvala je jednu od najvećih lobističkih kampanja u Briselu.

Od stupanja na snagu 2018. godine, EU je izbjegavala izmjene, bojeći se ponovnog pokretanja lobističkog rata.

Posljednjih mjeseci Komisija je pokušala ublažiti zabrinutost tvrdeći da izmjene ne diraju osnovne principe GDPR-a.

Sada kada su nacrti objavljeni, aktivisti civilnog društva počinju dizati uzbunu.

- Komisija u tajnosti pokušava nadjačati sve ostale u Briselu. Ovo ignoriše sva pravila dobrog zakonodavstva, s katastrofalnim rezultatima - rekao je Max Schrems, osnivač austrijske grupe za privatnost Noyb i poznati evropski aktivista koji je pokrenuo sudske postupke koji su srušili velike sporazume o prijenosu podataka s SAD-om. 

Schrems je rekao da je Komisijina opsesija AI-utrkom dovela do "loše napisanog brzog poteza u izuzetno kompleksnoj i osjetljivoj oblasti." 

Predložene izmjene uključuju nove izuzetke za AI kompanije koje bi im omogućile da zakonito obrađuju posebne kategorije podataka (poput vjerskih ili političkih uvjerenja, etničke pripadnosti ili zdravstvenih podataka) za treniranje i rad svojih tehnologija.

Komisija također planira redefinisati pojam takvih podataka, koji trenutno uživaju dodatnu zaštitu prema pravilima privatnosti.

Zvaničnici žele redefinirati i pojam ličnih podataka, tvrdeći da pseudonimizirani podaci možda ne bi uvijek trebali biti zaštićeni GDPR-om, što odražava nedavnu presudu najvišeg suda EU.

Na kraju, Komisija želi reformisati pravila o dosadnim banerima za kolačiće tako što bi u GDPR dodala odredbu koja bi vlasnicima web stranica i aplikacija dala više pravnih osnova za praćenje korisnika, osim pukog pristanka.

Nacrt se još može promijeniti prije nego što Komisija službeno predstavi planove 19. novembra.


(Vijesti.ba / FENA)