19.07.2025 / 06:00 Svijet - Na putu izumiranja

Stopa nataliteta u Evropi dostigla dno, ovo su najugroženije zemlje

Stopa nataliteta u Evropi dostigla dno, ovo su najugroženije zemlje
Foto: Arhiv
Evropa se suočava s tihom, ali ozbiljnom krizom – stanovništvo stari, rađa se sve manje djece, a broj umrlih nadmašuje broj rođenih. I dok su stručnjaci već godinama upozoravali na negativne demografske trendove, podaci za 2024. pokazuju da se situacija u mnogim državama dodatno pogoršala.

Za održavanje stabilne populacije potrebno je da svaka žena u prosjeku rodi 2,1 dijete. No, stvarnost je posve drugačija – u većini evropskih zemalja stope plodnosti su znatno ispod tog praga. Njemačka je, primjera radi, pala na 1,35, što je najniži nivo od 1994. godine. Savezni statistički ured otvoreno priznaje da bi bez migracija broj stanovnika bio u padu, a i s migracijama, rast od 0,1 posto ili 121.000 ljudi djeluje gotovo simbolično, piše Euronews.

Još dramatičnije brojke stižu iz Austrije, gdje je stopa nataliteta pala na rekordno niskih 1,32. U Italiji je situacija još gora – 1,18 djece po ženi. Iako su migracije donekle ublažile pad stanovništva, Italija je pala ispod 60 miliona ljudi, a omjer rođenih i umrlih jasno pokazuje negativan trend: šest beba na svakih hiljadu stanovnika nasuprot jedanaest preminulih.

Francuska, Španija i nordijski šok

Francuska, koja je desetljećima bila uzor u evropskoj demografskoj stabilnosti, bilježi najveći pad od kraja Prvog svjetskog rata. Stopa plodnosti pala je na 1,62, a prirodni prirast na tek 17.000 – najniži od kraja Drugog svjetskog rata. Jedina svijetla tačka je produžen životni vijek: 85,6 godina za žene i 80 za muškarce.

Španija je među rijetkim izuzecima, s blagim porastom nataliteta od 0,4 posto i 322.034 novorođenih. No taj rast dolazi uz porast prosječne dobi majki, pogotovo onih starijih od 40 godina, kojih je 8,5 posto više nego prije deset godina.

U Finskoj je stopa plodnosti pala na 1,25 – najniža otkako se vodi statistika. Ni Švedska ne stoji bolje: s 1,43 novorođenih po ženi, zemlja je zabilježila najnižu stopu plodnosti otkako postoji. Gotovo 60 posto općina u Švedskoj bilježi pad broja stanovnika.

Poljska i Mađarska – neugodni rekordi uprkos poticajima

Iako se u posljednjem desetljeću Mađarska i Poljska ističu po brojnim politikama za poticanje rađanja, rezultati su porazni. U Poljskoj je stopa rođenja pala na 1,1 – gotovo dvostruko niže nego 1990. godine, kada je iznosila 1,9. Prosječna dob majke sada je 29 godina, dok je prije 35 godina bila 23.

U Mađarskoj je 2024. rođeno samo 77.500 djece – najmanje u historiji. Stopa plodnosti pala je na 1,38, a takav pad nije zabilježen još od 2014.

Engleska i Wales: Stariji očevi donose pozitivan preokret

Jedina prava anomalija u ovim tmurnim statistikama dolazi iz Engleske i Walesa, gdje je prvi put od 2021. zabilježen blagi rast broja rođenih – za 0,6 posto. No zanimljivost leži u strukturi roditelja: broj beba koje imaju očeve starije od 60 godina porastao je za čak 14 posto.

Također, udio djece čiji su roditelji stranog podrijetla značajno je porastao – čak 40 posto u Engleskoj i gotovo 20 posto u Walesu, što predstavlja rast od 34 posto u samo godinu dana, prenosi Tportal.

Je li ovo kraj evropske demografske priče?

Iako u nekim državama pojedine grupe – poput starijih muškaraca ili stranih roditelja – donekle ublažavaju pad, ukupna slika ostaje sumorna.

Evropa se polako, ali sigurno, prazni. Uz rastući broj starijih građana i pad radno sposobne populacije, pred kontinentom su ogromni izazovi – od ekonomske održivosti do socijalne sigurnosti.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo