U Irskoj tinja nezadovoljstvo građana unatoč punoj državnoj blagajni

Na listi solventnosti država zone eura nekadašnja problematična Irska danas je među najimućnijima u Evropi. Državni suficit je 8,6 milijardi eura, a onda tome treba dodati i 14 milijardi eura naknadnog poreza američkog koncerna Apple. Teoretski, BDP po glavi stanovnika u Irskoj je na trećem mjestu u svijetu, piše DW.

No to je samo teoretski, jer lavovski dio tog nacionalnog dohotka je porez ubran od međunarodnih korporacija koje su svoje sjedište za Evropsku uniju otvorili u Irskoj. Pogotovo nakon što je Velika Britanija napustila EU, gotovo svi američki koncerni su došli u Irsku: tu je sjedište oko 1.500 međunarodnih koncerna, od farmaceutskih divova kao što je Pfizer pa do giganta virtualnog svijeta kao što su Google, Apple, Microsoft ili Amazon. Sve njih privlači engleski kao službeni jezik, ali još više paušalni porez od 12,5% za poduzeća.

To nipošto ne znači da su tu dobit koncerni i ostvarili u Irskoj – nego u čitavoj EU, niti da tamo zapošljavaju vojsku dobro plaćenih saradnika. Novaca je dakle dovoljno, ali su i cijene u Irskoj paprene: najprije za stanarinu koju si mnogi Irci još jedva mogu priuštiti. To nije samo problem u Dublinu i drugim velikim gradovima.

Obitelji Gallagher koja živi na zapadnoj obali se žali kako se stanarina u posljednje tri godine udvostručila, na 1.600 eura mjesečno. Oba supružnika rade u državnoj službi, ali sebe uvrštavaju u tzv. working poor, odnosno siromašne zaposlene koji nemaju dovoljno ni za pristojan obrok svakog dana.

Stanovi su u Irskoj gorući problem: zato mnogo mladih dugo živi kod roditelja – 40% stanovnika u dobi od 25 do 34 godina još nije napustilo roditeljski dom. A u metropolama su stanarine tolike da ni prosječni građani to više ne mogu platiti, od učitelja i odgajatelja pa do pomoćnog osoblja u bolnicama. I zdravstvena njega je u Irskoj golemi problem, a kao treći najveći uzrok nezadovoljstva građana Stefan Mueller, politolog sa univerziteta University College Dublin, ističe problem migranata u Irskoj.

U samo godinu dana je oko 150 hiljada ljudi došlo u Irsku, što je za državu s 5,2 miliona stanovnika izuzetno mnogo. A tu su još i izbjeglice iz Ukrajine. Zbog svega toga je i sve više glasova protiv dolaska stranaca. Desničarski populizam se još nije uspio okupiti u jedinstvenu političku stranku, ali nacionalizam i ksenofobija svakako igraju sve važniju ulogu u političkom životu Irske.

Što će biti sutra...

Vladajuća koalicija stranaka Fianna Fail i Fine Gael s premijerom Simonom Harrisom se i uz punu državnu blagajnu čvrsto drži načela štednje za „crne dane“. Osnovna ideja jest, slično kao u Norveškoj, stvoriti državni fond koji će onda od svoje dobiti trajno i stabilno financirati penzije i zdravstvenu njegu. Sve ostalo – uključujući i stanogradnju, prepušta tržištu i slobodnom poduzetništvu.

„Ali to ne funkcioniše“, upozorava ekonom Edgar Morgenroth s DCU Business Scholl: „Vlade pokrajina i centralna vlada mora graditi stanove za ljude koji si ih inače ne mogu priuštiti.“ No problem je što bi i eventualna velika ulaganja u građevinarstvo neminovno značila još veće poskupljenje.

Bojazan vlade u Dublinu da će veliki državni prihodi od poreza jednog dana presušiti je zapravo prilično opravdana: i ovaj ekonomski stručnjak upozorava kako Irska jedva da ima vlastite velike kompanije, nego su tu ili međunarodni giganti ili male radionice. A međunarodni giganti imaju čitave vojske vrhunskih poreznih stručnjaka čija je jedina zadaća da smanje i ove mrvice od poreza koje plaćaju u Irskoj. Trikova tu ima mnogo i razmjerno malena Irska jednostavno nije dorasla tim poreznim vratolomijama gdje se dobit seli po čitavoj planeti da bi na papiru ispala što manja.

Ipak i usprkos sve većem nezadovoljstvu Iraca, politolog Mueller vjeruje kako će i na izborima ovog petka (29.11.) vladajuće stranke Fianna Fall i Fine Gael osvojiti dovoljno glasova da nastave svoju vladajuću koaliciju. Može biti da će im trebati novi partner u koaliciji: do sad su to bili Zeleni, a možda će to biti Social Democrats ili neki od nezavisnih kandidata.

Lijevo nastrojena republikanska stranka Sinn Fein ima manje izgleda na uspjeh, makar u nekim ispitivanjima uživa podjednaku podršku kao i stranka Fianna Fail. Ali kao i ekstremna desnica, tako je i ljevica u Irskoj rascjepkana i podijeljena. Njegova je procjena da će i u parlamentu biti šareno, ali da će Harris uspjeti nastaviti voditi vladu Irske.

(Vijesti.ba/DW)