Odluka o ograničenju marži: Neizbježno kršenje zakona, favoriziranje artikala i trgovaca

Tačnije, logike nikada nije ni bilo i već dvije godine izaziva potpuni haos na tržištu. Tim povodom obratili smo se i Ministarstvu trgovine FBIH u kojem smo pitali da li će se razmisliti o donošenju nove odluke.

- Vlada Federacije BiH je dana 9.4.2021. godine na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o izmjeni Odluke o propisivanje mjera neposredne kontrole cijena utvrdivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. Ovom Odlukom je propisano da svi učesnici u lancu snabdijevanja, odnosno privredna društva i druga pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i malo obavezna su utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne plelaze visinu marži proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine, a lista proizvoda koja je sastavni dio Odluke sadrži 17 stavki, pojasnili su nam iz Ministarstva.

Neravnopravan položaj

No rješenje se pokazalo katastrofalnim. Vlada FBIH je ovom odlukom usložnila izradu kalkulacija. Sada se, naime, svaki put prilikom izrade kalkulacije mora voditi računa za svaki artikal s liste, na način da se provjeri koji je procenat marže bio na zadnjoj kalkulaciji u 2020. godini i to u poslovnici u kojoj se zadužuje taj artikal.

Odlukom se u neravnopravan položaj dovode artikli iz iste grupe, ako su na zadnjim kalkulacijama u 2020.godine imali veliku razliku u procentu marže.

Evo i konkretnog primjera, recimo da su "Pampers" dječije pelene na zadnjoj kalkulaciji u 2020. imale 5%, a “Violeta“ pelene 15% marže( zbog tadasnjih trzisnih uslova). Danas, sa aspekta tržišta i benefita potrošača, u povoljnijem su položaju “Pampers“ pelene od onih iz “Violete“. Sa pozicije trgovca gledano, trgovac će preferirati da prodaje “Violeta“ pelene što dovodi do nesklada na tržistu. No pazite sad, ako pak trgovac u svoj asortiman uvede novi brend pelena, za isti nema definisan maksimalan procenat marže.

Ista kompanija, različita pravila

Dalje, Odlukom se u neravnopravan položaj dovode i trgovine ili poslovnice istih trgovačkih kompanija. Ukoliko je trgovac, odnosno poslovnica, počela da radi poslije 31. 12. 2020. godine, nije u obavezi da usklađuje svoje marže. Također ako je trgovačka kompanija koja je egzistirala prije 31. 12. 2020 godine otvorila poslovnicu u 2021. godini za novu nije obavezna da usklađuje maržu.

Evo još jedan konkretan primjer - dolaskom na naše tržište nove kompanije neće moći biti tretirane po ovoj odluci. Ili, sve poslovne jedinice postojećih, koje su počele sa radom poslije 31.12.2020 godine, ne mogu biti tretirane po ovoj odluci.

Prisila na kršenje zakona

Ovdje dolazimo do još jednog apsurda u nizu. Radi se o tome da se Odlukom za artikle niže cjenovne vrijednosti trgovci, u određenim slučajevima, dovode situaciju da ukoliko žele isti prodavati da moraju prekršiti jednu od zakonskih odredbi vezanih za formiranje maloprodajne cijene.

Evo još jedan primjer. Mlijeko od pola litra košta 0,80KM i po zadnjoj kalkulaciji iz 2020. godine maksimalna marža iznosi 5, 19%, a nabavna cijena bez PDV-a iznosila bi 0,65 KM. Ukoliko dođe do poskupljenja ovog mlijeka za 0,04 KM, nabavna cijena će biti 0, 69 KM. U tom slučaju trgovac je primoran da krši jednu od tri zakonske odredbe prilikom formiranja maloprodajne cijene.

Ako ostavi istu maloprodajnu cijenu 0,80KM marža će biti negativna što se može smatrati damping cijenom. Ukoliko povisi cijenu za 0,05 KM tj. cijenu formira u iznosu od 0,85 KM procenat marže će iznositi 5,29% što je više od maksimalne marže 5, 19% čime krši odredu o maksimalnom procentu marže za 0,1%. Da bi formirao cijenu u granicama dozvoljenog procenta marže maloprodajna cijena ne bi bila zaokružena na 0,05 KM čime bi također kršio zakon. Jednostavno trgovac nema mogućnosti da ovaj artikal u ovoj situaciji stavi u promet.

Inspektori i kalkulacije

Odlukom se također stvara konfuzija vezana za zaokruživanje na dvije ili više decimala prilikom izrade kalkulacije. Ukoliko je softver podešen da prilikom izrade kalkulacije zaokružuje na dvije decimale, a inspektor prilikom kontrole koristi više od dvije decimale, dešava se situacija da - što artikal ima nižu cijenu, veća je vjerovatnoća odstupanja postotka marže koju je softver izračunao i one koju je inspektor izračunao. Zbog svega će inspektor napisati prekršajni nalog.

- Međutim, evidentno je da usporavanje inflacije, ne znači i niže cijene svih proizvoda i u tom smislu ovo Ministarstvo intenzivira svoje aktivnosti kako bi se pravovremeno reagovalo u cilju zaštite životnog standarda stanovništva i onemogućilo trgovcima da ostvaruju ekstra profit, navode iz Ministarstva trgovine FBIH.

U zadnjih nekoliko mjeseci dešava se snižavanje cijena brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda te ulja pa su primjenom ove odluke trgovci prinuđeni da rade sa negativnim prosječnim maržama zbog zalihe koja je nabavljena ranije po višim cijenama. To prouzrokuje velike štete trgovcim pa je jasno da kada se trgovci etiketiraju kao pohlepni, slika nije baš takva i da se u svemu vrlo malo vodi računa o njihovoj ekonomskoj održivosti trgovačke djelatnosti.

Da zaključimo. Odluka o određivanju maksimalnog procenta marže po artiklima stvara ogromne probleme na tržištu, favorizuje jedne artikle u odnosu na druge iz istog asortimana, u neravnopravan položaj dovodi poslovnice trgovaca i trgovce koji su radili prije 31. 12. 2020 godine, u odnosu na one koje su počele sa radom poslije. U određenim situacijama je nemoguće formirati cijenu, a da se ne prekrši jedna od odredbi o kreiranju maloprodajne cijene.

Odluka je imala smisla u prvih nekoliko mjeseci vremena pandemije koronavirusa. No danas je izgubila svaki smisao. Ostaje da se vidi da li će novi saziv Vlade FBiH imati sluha da je stavi van snage.

(Vijesti.ba)