HDZ i SNSD blokiraju Zakon o sprečavanju sukoba interesa

Prijedlog, koji je u proceduri, nije dobio podršku Ustavnopravne komisije Doma naroda. Prijedlogom se predviđa izmještanje odlučivanja o sukobu interesa van bh. Parlamenta, proširuje se spektar bliskih srodnika, a sukob interesa spušta se i na niže nivoe vlasti.

Bezuslovno "da" članstvu u Evropskoj uniji dio je politike i predizbornih obećanja skoro svih političara i parlamentarnih stranaka. No, sa riječi na djela nikako da se pređe. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH dobio je negativno mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda. Od šest članova, čak pet je bilo protiv, uključujući sve članove SNSD-a i HDZ-a BiH.

"To je zbilja za mene neobjašnjivo jer mi smo upravo radili onako kako su oni zahtjevali, nadajući se da će ovaj put, kada sve bude usklađeno, ovaj prijedlog dobiti podršku Ustavnopravne komisije Doma naroda", kaže Jasmin Emrić, predlagač Zakona o sukobu interesa.

Ovaj prijedlog u proceduru je uputilo 10 opozicionih poslanika iz Predstavničkog doma. Pokušavaju ga "progurati" već pet godina. Kažu da su identičnom scenariju svjedočili i prošle godine. Usvojen je u Predstavničkom domu, ali do Doma naroda nije stigao. SNSD i HDZ BiH uložili su oko 40 amandmana, a većina ih je, tvrde opozicionari, prihvaćena. Delegati SNSD-a sa kojima smo kontaktirali nisu bili raspoloženi za obrazloženje. Za HDZ ovaj put bili su sporni principi na kojima dokument počiva. Kažu, ne dopada im se ni to što su ga predložili poslanici, a ne Savjet ministara.

"Svugdje u svijetu su zakoni o sprečavanju sukoba interesa preventivni. Mislim da je ovaj zakon postavljen kao represivan. I to je bio jedan od razloga. Ja mislim da donijeti zakon radi zakona, mi već imamo Zakon o sprečavanju sukoba interesa, da to nije dobro", navodi Lidija Bradara, član stavnopravna komisija Doma naroda PSBiH (HDZ BiH).

A po važećem zakonu, o sukobu interesa poslanika ili delegata odlučuju isti ti poslanici ili delegati. Novi prijedlog predviđa formiranje nezavisne komisije koja bi se bavila ovim pitanjem. Njeni članovi ne bi mogli obavljati bilo kakvu javnu funkciju a radili bi u sklopu Agencije za prevenciju korupcije. Iz Transparency internationala (TI BiH), koji je, zajedno sa OSCE-om radio na ovom dokumentu, kažu da baš to najviše smeta strankama na vlasti.

"Ono što je zabrinjavajuće je da se mnogi ne nalaze u sukobu interesa tako što su na dvije funkcije, nego se mnogi od njih nalaze na tri ili čak četiri funkcije. Što je još gore od tih plata i direktnih primanja, odlučuju sami neposredno o svom interesu, da prihvataju finansijske izvještaje nekih drugih institucja na čijem su čelu, da dodjeljuju novac nekim udruženjima na čijem su čelu", ističe Damjan Ožegović iz TI BiH.

Ovaj zakon jedan je od glavnih uslova za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Ukoliko na sjednici Doma naroda, koja je zakazana za ponedjeljak, negativno mišljenje komisije bude prihvaćeno, njegov parlamentarni život se ponovo prekida. Interesantno, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je još jednu verziju ovog zakona. Bio je u formi nacrta ali je, nakon sugestija Venecijanske komisije povučen iz procedure i vraćen na doradu. Prema mišljenju nevladinog sektora, ovaj prijedlog je samo kozmetika i ne mijenja suštinski ništa u odnosu na postojeći zakon. Prema podacima s početka prošle godine, u dvije, tri ili čak četiri fotelje sjedio je 61 funkcioner.

(Vijesti.ba / BHRT)