Povratak Hilla u Beograd mnogo je više od protokola

Za manje od mjesec dana otkako se Christopher Hill (69) poslije 20 godina vratio na Balkan kao ambasador SAD u Srbiji, ovaj iskusni američki diplomata već je povukao nekoliko poteza koji navještavaju kako se ne radi o rutinskoj smjeni nego ozbiljnim namjerama Washingtona da politiku Beograda usmjeri ka bržem usklađivanju sa sigurnosnom i svakom drugom politikom Evropske unije.

Šta je to Chris Hill uradio na početku svog „penzionerskog“ mandata i kako je to primljeno kod beogradskih zvaničnika, te kako je izgledao njegov “april u Beogradu” 2022. godine dok ruske bombe, uključujući i one supersonične, padaju na istoku Evrope?

Šta će Beogradu ponuditi Washington

Prije svega, treba podsjetiti da se Hill vratio u Beograd sa rečenicom kako Sjedinjene Države “Srbiji trebaju dati bolju ponudu od Rusije i Kine” koja sama po sebi govori o namjerama Washingtona da preuzme vođstvo u traganju političkih rješenja u ovom dijelu svijeta.

Važno je podsjetiti i kako Hill predobro zna i s kim i s čim ima posla još od 1988. godine kada je posredovao u neuspješnim pregovorima o Kosovu u dvorcu Rambouillet pored Pariza koji su rezultirali – bombardiranjem tadašnje SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) godinu dana poslije.

Ovaj put, dok Hill još nije ni raspakovao kofere, članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, i ne samo njemu, SAD su uvele sankcije, a visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt posegnuo je za bonskim ovlašćenjima i poništio već doneseni zakon u entitetu Republika Srpska o vlasništvu nad šumama i poljoprivrednom zemljom.

Samo oni najnaivniji mogu smatrati kako to nema nikakve veze s Hillom ili američkim izaslanikom za Balkan Gabrielom Escobarom odnosno Bijelom kućom i Joeom Bidenom, kao što se nikako slučajnom ne može nazvati odluka Beograda o kupovini eskadrile zapadnih lovaca rafale (uz kineske raketne sisteme FK-3) ili o ničim izazvanoj odluci da ljuti politički rivali u Srbiji, Aleksandar Vučić i Dragan Đilas odjednom zajedno popiju kafu na Andrićevom vencu u zgradi Predsjedništva Srbije. Svi ovi događaji u kratkom vremenskom razdoblju, uz nova hapšenja kriminalaca, sudija, policijaca, tužitelja ili advokata, dakako, zbog njihove netransparentnosti, podložni su različitim vrstama spekulacija, ali je uprkos tome vidljivo kako u svemu tome ima otisaka i američkih, čitaj Hillovih i Escobarovih, prstiju.

U istom svjetlu, jačanja srpsko-američkih odnosa koje mnogi u Srbiji i van nje vide kao otvorene pritiske na Beograd, treba gledati i na najavu raspisivanja konkursa za podizanje spomenika Woodrowa Wilsona na koji su pozvani i skulptori iz SAD. Spomenik će biti podignut na istoimenom bulevaru koji se nalazi u okviru Beograda na vodi.

Mnogo je to više od puke simbolike.

Diplomatska ofanziva na Srbiju

S obzirom da je već na udaru režimskih tabloida, u Beogradu je sve više onih koji uviđaju da Kristofer Hil neće boraviti u Srbiji samo da bi jeo roštilj poput njegovog prethodnika Anthonyja Godfreyja. Vremešni američki diplomata odlično govori srpski i dobro poznaje političku situaciju u cijelom regionu tako da vlastima naviklim da rade šta god im se prohtije sigurno neće biti prijatno.

Da je Hill kao Bidenov blizak prijatelj i saradnik, direktni oficir za vezu između Bijele kuće i zvaničnog Beograda, najkonkretnije su potvrdila i dva aprilska bilateralna susreta predstavnika američke administracije sa beogradskim političarima iz vlasti i opozicije.

Prvo je prijestolnicu Srbije posjetila grupa američkih senatora, koji su Beogradu ostavili dvije osnovne poruke: onu kako su slobodni mediji zaštićeni od pritisaka i političkog uticaja od vitalnog značaja za ključni prioritet Srbije – priključenje Evropskoj uniji, i drugu, poslije razgovora sa Aleksandrom Vučićem, kako je važno da se sve demokratske zemlje Evrope pošalju jasnu poruku Ruskoj Federaciji i pozovu je na odgovornost zbog agresije na Ukrajinu.

Da Srbija mora što prije uskladiti svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom ponovila je već i pomoćnica državnog sekretara SAD za Evropu i Aziju Karen Donfried koja je ubrzo nakon grupe senatora posjetila Beograd. Ona je otvoreno rekla kako je pitanje sankcija Rusiji na stolu pred Srbijom, ali da Srbija mora sama odlučiti kako će se postaviti po tom pitanju.

Nema nikakve sumnje da iza ove svojevrsne diplomatske ofanzive na Srbiju stoji novi ambasador SAD Christopher Hill i da će se njegove aktivnosti u tom pravcu nastaviti. Naročito kada su u pitanju ruski i kineski uticaji na Beograd na koje, očigledno, Sjedinjene Države ne gledaju blagonaklono.

Šta može tandem Hill-Escobar

Nekadašnji ambasador Srbije u Washingtonu Milan St. Protić nedavno je ustvrdio kako Hilla poznaje mnogo bolje nego većina ljudi.

Podsjećajući kako je Hill bio desna ruka Richarda Holbrookea i kao njegov predstavnik vodio pregovore u Rambouilletu, Protić svjedoči kako je neposredno poslije toga Hil u Beogradu i pokušao ubijediti srpsku opoziciju da podrži Miloševića (Slobodana) u namjeri da potpiše sporazum iz Rambouilletu.

U tumačenju Hillovog povratka na Balkan treba imati u vidu i izbor Gabriela Escobara na mesto glavnog pregovarača za Kosovo jer će njih dvojica biti zanimljiv tandem, upozorava Protić i iznosi mišljenje o pomenutom dvojcu.

“To je tandem dvije vrste diplomata, dva potpuno različita pristupa. Escobar je poznat kao direktan i prilično energičan diplomata koji nema mnogo strpljenja i takta za duge pregovore. S druge strane, Chris Hill je mnogo umiveniji i odmjereniji u nastupu”.

Ivo Visković, profesor Fakulteta političkih nauka, ukazuje da su Amerikanci stavili veliki značaj situaciji na Balkanu.

“Sa američke strane biće preduzeta neka incijativa da se mnogo više angažuju na rješavanju kosovskog problema nego u prethodnom periodu. Hill je čovjek koji je racionalan, dobro obaviješten i mislim da je njegov izbor za nas povoljan jer on ipak dobro poznaje odnose u regionu i u dobroj mjeri naš mentalitet, koji nije nimalo beznačajan u svemu što se ovdje događa”, izjavio je Visković.

Zavrtanje prijateljskih ruku

Povratak Hilla na Balkan u tom svjetlu može se posmatrati i kao robustniji povratak SAD na Balkan koja je ovaj dio svijeta dugo zapostavljala kao područje svog interesovanja i uticaja, pogotovo za vrijeme vladavine republikanskog predsjednika Donalda Trumpa.

Kakav će ovaj put imati učinak diplomati kojima su šefovi bili Clintonovi i Madeleine Albright zaista je prerano davati bilo kakve ocjene. Ali, ako je suditi na osnovu prvog mjeseca svog mandata, sigurno je kako ni Hill, ni Escobar nikako neće sjediti skrštenih ruku.

Pošto su i jedan i drugi skloni zavrtanju prijateljskih ruku kad zapne s neprijateljskim, može se očekivati kako ni Beogradu ni Prištini u slučaju ubrzavanja procesa pregovaranja neće biti previše nježnosti, kao ni u slučaju pritisaka na Beograd da Moskvi uvede sankcije. Što se tiče najavljenog pravljenja bolje ponude Beogradu od onih iz Rusije i Kine, za sada sve ostaje dobro čuvana tajna. Kao i ona otkud to da u sljedeću srijedu Vučić i Kurti (Albin) umjesto u Brisel odlaze u Berlin na razgovore sa kancelarom Olafom Scholzom.

Ne bi bilo iznenađenje kako je glavni sponzor i ovih susreta upravo američki diplomata Christopher Hill.


(Vijesti.ba / Al Jazeera)